Žgaravica i dispepsija

Žgaravica

Žgaravica je osjećaj žarenja koji se širi iz epigastrija (žličica) do iza prsne kosti, a ponekad se širi i u vrat. Obično se javlja 30 minuta nakon obroka, posebice ako nakon njega dolazi do fizičkog napora osobito u sagnutom položaju tijela. Žgaravica je glavni simptom i najčešća tegoba na koju se žale pacijenti koji imaju GERB.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) patološko je stanje uvjetovano refluksom želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove s različitim spektrom simptoma i znakova bolesti.

Hrana, nakon žvakanja u ustima, prolazi kroz jednjak. Sluznica jednjaka je građena za prolazak hrane, ali ne i za izlaganje želučanoj kiselini, žuči i ostalim sastojcima probavnih sokova koji sudjeluju u razgradnji hrane. Od toga ga štiti kružni mišić – sfinkter, koji stegne područje prijelaza prema želucu. Ako sfinkter ne obavlja svoju funkciju u potpunosti, omogućava prolazak probavnih sokova u jednjak. Vraćenje želučanog sadržaja je fiziološki fenomen koji se povremeno javlja kod većine ljudi, uglavnom nakon obroka i ne znači da osoba ima GERB.

Žgaravica – poznati rizični faktori za pojavu

Pušenje – nikotin relaksira mišiće jednjaka što dovodi do vraćanja želučanog sadržaja u jednjak.
Kasni večernji obroci, pretilost, nošenje pretijesne odjeće – stvara se povećan tlak u trbušnoj šupljini što posljedično dovodi do refluksa želučanog sadržaja.
Smatra se kako prekomjerna konzumacija određene vrste hrane i pića (alkohol, kava, gazirana pića, masna, začinjena i pržena hrana,…), te određene vrste lijekova (steroidi, nesteroidni antireumatici,…) također mogu izazvati ili pojačati simptome žgaravice.
Od ostalih rizičnih faktora možemo još spomenuti trudnoću i stres.

Načini prevencije žgaravice

Prestati ili smanjiti pušenje
Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu
Uzimati manje ali češće obroke
Izbjegavati obroke neposredno prije spavanja
Pri spavanju koristiti lagano uzdignuto uzglavlje
Izbjegavati hranu koja pojačava žgaravicu – jako začinjena, pržena, dinstana hrana, gazirana pića, alkohol, slatka jela pogotovo na bazi čokolade
Nema čvrstih preporuka o vrsti hrane koju treba izbjegavati pa je preporuka da osoba koja pati od žgaravice sama prati koja hrana izaziva tegobe te ju izbjegava.

Dispepsija

Dispepsija označava nelagodu ili bol u gornjem dijelu trbuha povezano s uzimanjem hrane.

Najčešći simptomi dispepsije

Bol, pečenje, osjećaj nelagode i mučnine u želucu
Osjećaj pritiska i nadutosti
Osjećaj sitosti već nakon malih količina hrane
Podrigivanje i pojačano ispuštanje plinova

Ako se jave alarmantni simptomi – nenamjerni gubitak težine, krvarenje, otežano gutanja, crna stolica – potrebno je zatražiti liječničku pomoć.

Preporuke za liječenje i prevenciju dispepsije su slične kao i kod žgaravice

Promjena prehrambenih navika (smanjiti unos masnoća, kave, alkohola)
Prestati ili smanjiti pušenje
Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu
Za liječenje dispepsije još se preporuča unos hrane koja sadrži probavne enzime i izbjegavanje hrane koja sadrži inhibitore probavnih enzima.

Žgaravica i dispepsija – OTC pripravci i lijekovi

Antacidi brzo i učinkovito neutraliziraju već izlučenu želučanu kiselinu. Djeluju nakon 15- tak minuta, ali nedostatak im je kratkotrajan učinak – oko 2 sata. Doziranje je različito za svaki preparat, ali uglavnom 1-2 tablete 4-6 puta dnevno. Djelatne tvari su karbonati ili hidroksidi aluminija, kalcija ili magnezija. Nuspojave ovise o sastavu. Aluminij može uzrokovati opstipaciju (zatvor), nefrotoksičnost kod oštećenja bubrega. Spojevi magnezija mogu uzrokovati proljev.

Inhibitori protonske pumpe (IPP) sprječavaju izlučivanje želučane kiseline. Za maksimalan učinak najbolje ih je uzimati na prazan želudac (30 minuta prije obroka) 1-2 puta dnevno. Ovi lijekovi se uglavnom dobro podnose i uglavnom ne dovode do ozbiljnijih neželjenih reakcija.

Alginati djeluju tako što stvaraju fizičku barijeru na kiselinskom sloju koji nastaje na želučanom sadržaju nakon obroka. Sadrže male količine antacida koje su nužne za mehanizam djelovanja. Alginati u kontaktu s bilo kojom kiselinom, uključujući želučanu, prelaze u strukturu viskoznog gela. Promjena strukture događa se vrlo brzo. Gel pluta na želučanom sadržaju i formira čep koji predstavlja fizičku barijeru koja sprječava povrat želučanog sadržaja u jednjak. Glavne prednosti alginata: nemaju sistemsku apsorpciju, imaju povoljan sigurnosni profil, djelovanje je iznimno brzo kada se primjenjuju nakon obroka.