Raštika i kopriva kao prehrambene namirnice i njihove dobrobiti

Raštika i kopriva

Dvije zelene biljke, u mnogome slične, a opet tako različite. Obje nekada iznimno cijenjene i široko korištene, a danas smatrane korovom i hranom za „siromašne“. Ponovno počinju zauzimati svoje zasluženo mjesto u svakodnevnoj prehrani.

Raštika

Raštika ili lisnati kelj (Brassica oleracea var. acephala) postaje sve popularnija među predstavnicima kupusnjača. U Hrvatskoj se raštika koristi na mnoge načine- Najčešće blanširana ili kuhana u juhama, varivima, kao prilog uz drugo povrće ili rižota. Listovi se mogu jesti i svježi u salatama ili pak puniti mljevenim mesom u umaku čime se dobiva jelo poznatije kao japrak. U zapadnim zemljama, raštika ima status funkcionalne ili superhrane zbog visokog udjela biološki aktivnih spojeva i njihovog pozitivnog djelovanja na organizam.

Njezina nutritivna vrijednost i zdravstvene dobrobiti usporedivi su s drugim dobro poznatim vrstama iz porodice kupusnjača poput kupusa, kelja i prokulica.
Sadrži flavonoide i glukozinolate za koje se smatra da imaju važnu ulogu u prevenciji različitih bolesti kao što su bolesti kardiovaskularnog sustava, karcinoma i bolesti vezane za starenje.
U tradicionalnoj medicini koristila se za liječenje gastritisa i čira na želucu.
Osim ublažavanja simptoma želučanog ulkusa, raštika se koristi i za liječenje dijabetesa melitusa, reumatizma, slabosti kostiju, bolesti jetre, anemije te pretilosti.
Flavonoidi, uz vitamine i vlakna, daju raštici antibakterijska, antivirusna, protuupalna i antikancerogena svojstva.
Sadrži i dobre udjele vitamina A i K. Djeluje i kao antioksidans i lako se aposorbira putem hrane, a jedan obrok od 100 g raštike zadovoljava dnevnu potrebu vitamina C (90mg/d za muškarce, 75 mg/d za žene).

Iako izgledom možda neprivlačna i onima izbirljivijeg nepca neprihvatljiva, kao prehrambena namirnica može se lako zamaskirati u fine juhe ili polpete. U nastavku dajemo prijedlog za hrskave popečke koje će čak i najizbirljiviji s guštom pojesti.

HRSKAVI POPEČCI OD RAŠTIKE

Sastojci:

300 g svježih listova raštike
1 krumpir
2 mrkve
2 mlada luka
2 žlice zobenih pahuljica
2 žlice kiselog vrhnja
krušne mrvice
sol i papar

Priprema:

Mrkvu, krumpir i listove raštike operite, sitno narežite i stavite kuhati. Kuhajte otprilike 15 minuta, izvadite iz vode i zatim dobro procijedite. Po želji, kuhanu mrkvu, krumpir i raštiku možete usitniti štapnim mikserom ili zgnječiti vilicom. Narežite mladi luk. U posudi izmiješajte kuhano povrće s raštikom, mladi luk, zobene pahuljice i kiselo vrhnje te dodajte začine. Dobro izradite smjesu, oblikujte popečke uz pomoć krušnih mrvica i pecite ih na ugrijanom ulju dok ne porumene ili u pećnici zagrijanoj na 180 ℃ 15 min. Poslužite uz neki ukusni umak kao doručak ili večeru ili kao prilog uz meso za ručak i uživajte.

Kopriva

Kopriva (Urtica dioica) je pak jedna od onih biljka koju su mnogi smatrali samo ljekovitom biljkom, izvorom zdravlja, ali kopriva je prije svega prehrambena biljka. U današnje vrijeme kad se ljudi polako ponovno okreću zdravijem načinu života, zdravijoj i zelenijoj prehrani kopriva je prepoznata po svim blagodatima koje nudi.

Bezbroj je načina kako je možemo uvrstiti u prehranu – umjesto špinata s mlijekom, u raznim pitama, juhama, tjesteninama, na lešo uz krumpir i ribu, kao napitak. I u svim varijantama opskrbit će naš organizam kao vrijedna namirnica, s mnogo vitamina i minerala. Prosječni obrok koprive može zadovoljiti gotovo pola potrebne dnevne količine kalcija, čak i magnezija, ima gotovo dovoljnu dnevnu količinu provitamina A te zadovoljava i više od dnevne potrebe vitamina K.

Neki od objavljenih recepata s koprivom uključuju i brašno od lišća Urtice dioice u kruhu, tjestenini i tijestu za rezance. Može koristiti kao izvor proteina u škrobnoj prehrani povezanoj sa siromašnom i pothranjenom populacijom jer je izvor esencijalnih aminokiselina usporedivih s onima u grahu i piletini.

Od davnina se koristila kao lijek za unutarnja i vanjska krvarenja, dijareju, artritis, reumu i mišićnu paralizu.
U novijim istraživanjima navodi se primjena ekstrakata lista koprive u sprječavanju zgrušavanja krvi, smanjenju kolesterola u krvi te u poboljšanju funkcije jetre.
Vodeni ekstrakti koprive primjenjuju se u liječenju raka prostate, prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti te kod alergijskog rinitisa i drugih upalnih procesa.
Svoju primjenu našla je i u funkcionalnim prehrambenim proizvodima, agrikulturi, akvakulturi te raznim kozmetičkim proizvodima.

U brončanom su dobu od koprive izrađivali tkanine, konope, ribarske mreže i bojila, a kao hranu i lijek prvi ju je spomenuo Hipokrat u 4. st. pr. Kr.

Kopriva kao prehrambena namirnica

Danas se kopriva kao prehrambena namirnica koristi u velikom broju recepata. Budući da ima okus i teksturu slične špinatu, kuhana kopriva može se koristiti kao njegova zamjena.

Sirovi listovi koprive nakon mljevenja mogu se koristiti u pesto umacima i preljevima za salatu.

Može se napraviti i biljni čaj koji sadrži vitamine i minerale. Ovisno o upotrijebljenoj količini, čaj od koprive ima blag do jak okus i okus sličan povrtnoj juhi pa se može koristiti i kao temeljac za juhu ili pak kao nutritivna zamjena za vodu.

Koristi se i za izradu likera i sokova. Unatoč njihovim blagotvornim svojstvima, konzumacija čajeva ili sokova od koprive u pojedinim slučajevima može uzrokovati osip na koži.

Premda rijetko, zabilježene su alergijske reakcije nakon uzimanja sirovog lišća koprive u obliku pirea ili soka. Stoga je koprivu potrebno pravilno pripremiti infuzijom, maceracijom, sušenjem ili tinkturiranjem. Ovi predtretmani deaktiviraju mravlju kiselinu, što omogućuje sigurnu konzumaciju ove vrijedne biljke.

KREM JUHA OD KOPRIVE

Sastojci:

200 g svježih listova koprive
1-2 manja krumpira
20 g celera
1/2 glavice crvenog luka
1 žlica maslinovog ulja
100 ml slatkog vrhnja ili vrhnja za kuhanje
300 ml vode
svježi list peršina
sol i papar

Priprema:

Na maslinovom ulju popržite luk dok ne postane staklast, dodajte celer, krumpir i vodu i skuhajte ih. Kuhanom povrću dodajte blanširane dobro oprane listove koprive i sve zajedno izmiksajte u krem juhu. Dodajte vrhnje, začine po želji i ukusu i kratko prokuhajte.

Usprkos tomu što je ponešto neprepoznata kao prehrambena biljka, vjerojatno zbog zahtjevnosti branja, možemo zaključiti da je kopriva uistinu vrijedna namirnica.
Kao prehrambena, ali i farmaceutski značajna biljka ima svoju ulogu i donosi mnoge dobrobiti. Bilo bi zaista šteta ne iskoristiti nešto što nam je tako lako dostupno.