Kopriva – čovjeku dobro poznata biljka – Ljekarne Zagrebačke županije

Kopriva (Urtica sp.) je već stoljećima dobro poznata biljka jer se udomaćila u gotovo svim krajevima svijeta. Ima veliku nutritivnu i medicinsku vrijednost koja je bila i prepoznata u narodnoj medicini. Tome svjedoče mnogi povijesni izvori, a sve više pobuđuje i zanimanje biomedicinskih znanosti. Tako postoji sve više znanstvenih studija koje su potvrdile neke od benefita koji joj se pripisuju još od davnina.

Kopriva je višegodišnja zeljasta biljka

Može narasti do otprilike 150 cm visine. U našem podneblju mogu se naći prava (velika) kopriva (Urtica dioica) i mala kopriva (Urtica urens). Cvjeta od lipnja do rujna, a kako neugledni cvjetovi ne privlači insekte, oprašuje se pomoću vjetra. Raste u vrtovima, šumama, livadama, travnjacima, uz prometnice i na mjestima gdje se zadržavaju domaće životinje. Osim u medicinske i prehrambene svrhe, koristi se i u tekstilnoj industriji, u proizvodnji zelenih i žutih pigmenata te kao insekticid.

Kopriva je vrlo pogodna kao hrana

Njeni listovi, mladi izdanci i korijen vrlo su bogati mnogim nutrijentima:

Vitamini: A, C, K, B1, B2, folna kiselina
Minerali: željezo, kalcij, magnezij, fosfor
Masne kiseline: linolna, linolenska i druge
Sve esencijalne aminokiseline

Sadrži i polifenole (kemferol, kvercetin i drugi) te beta-karoten i lutein. Ovi spojevi su snažni antioksidansi i kako takvi imaju važnu ulogu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa posredovanog slobodnim radikalima. Zato se intenzivno istražuje moguća korist koprive u prevenciji nekih vrsta
karcinoma.

Primjena u medicini

Postoje studije koje ukazuju na potencijalnu korist koprive kao lokalna ili sistemska adjuvantne terapije za ublažavanje simptoma nekih kroničnih bolesti, kao što su reumatoidni artritis i osteoartritis, zbog inhibicije sinteze nekih proupalnih faktora.

Kopriva, a prije svega njezin korijen, se u nekoliko studija pokazala korisnom i kod benigne hiperplazije prostate, zbog sadržaja beta-sitosterola koji ima učinak na smanjenje razine dihidrotestosterona (DHT). Može se koristiti samostalno u prevenciji ili kod blagih simptoma, ali i kao dodatak redovnoj terapiji (alfa blokatori, inhibitori 5-alfa-reduktaze). Zbog blago diuretskog učinka ima i povoljan utjecaj na otjecanje mokraće.

U narodnoj medicini kopriva se koristila i u druge zdravstvene svrhe poput:

smanjenja razine glukoze u krvi,
sniženja visokog krvnog tlaka,
ublažavanja simptoma alergijskog rinitisa,
za zdravlje jetre.

Za neke od ovih tvrdnji već postoje obećavajuće studije i očekuje se da će ih ubuduće biti i više.

Ekstrakt koprive može se naći i kao sastojak u nekim kozmetičkim proizvodima:

Najviše u šamponima, gdje zbog lokalnog seboregulacijskog učinka djeluje povoljno na masnu kosu.
Potencijalno može pomoći i kod ispadanja kose, upravo zbog prethodno navedenih učinaka na oksidativni stres, upalni proces i razinu DHT-a, koji imaju važnu ulogu u nastanku alopecije.

Kopriva se najčešće konzumira u obliku čaja, a mogu se koristiti svi dijelovi biljke. Listovi i stabljika su prekriveni dlačicama koje dodirom ispuštaju kombinaciju sastojaka (mravlja kiselina, acetilkolin, histamin, leukotrieni). Oni izazivaju karakterističnu reakciju na koži, koja je upravo po koprivi dobila naziv urtikarija. Stoga je vrlo važno nositi rukavice prilikom branja i obrade.

Osim čaja, može se pripraviti sok i tinktura. U prehrambene svrhe može se pripremiti na razne načine. Prekomjernim konzumiranjem i nedovoljnom termičkom obradom može izazvati iritaciju želuca.

Koprivu ne smiju koristiti trudnice jer može izazvati kontrakcije maternice. Ne preporučuje se dojiljama zbog nedovoljnih dokaza o sigurnosti primjene.