• Kategorija

12/06/2023
5 min čitanja
Podijeli:

Imunološki sustav – naš štit od bolesti

Što je imunološki sustav i zašto je bitan?

Ljudski je organizam stalno izložen raznim štetnim utjecajima iz okoline. Svaka ozljeda može oštetiti ljudsko tijelo, sve što dotaknemo, zrak koji udišemo, sve što unosimo u tijelo vrvi organizmima koji mogu dovesti do bolesti. Samo tijelo može početi neispravno raditi, napadati vlastita tkiva, poremetiti obnavljanje stanica i uzrokovati bolest.

Ali zato imamo moćni obrambeni sustav – imunološki sustav koji je danonoćno zaposlen braneći tijelo od svih napada.

imunitet

Imunološki sustav je vrlo kompleksna i slojevita zaštita koja štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorske) i istrošenih stanica.

Za razliku od većine drugih, imunološki sustav nije lokaliziran. Imunološki sustav je mreža koju čine stanice, tkiva i organi koji zajedno „surađuju“ u obrani organizma. Nazivamo ih i limfoidni organi jer su dom limfocitima – vrsti bijelih krvnih stanica koje su ključne u radu imunološkog sustava. Zahvaljujući mreži limfnog sustava, koji se proteže cijelim tijelom i koji je povezan s cirkulacijskim sustavom kojim teče krv, moguća je vrlo brza imunološka reakcija na bilo kojem mjestu u tijelu.

Primarni organi imunološkog sustava su koštana srž, timus i limfni čvorovi, a značajnu ulogu u obrani organizma ima i koža, slezena i sluznice.

  1. Koštana srž, meko tkivo u šupljini kosti, je glavni izvor svih krvnih stanica, uključujući bijele krvne stanice koje postaju stanice imunološkog sustava.
  2. Timus je organ smješten iza prsne kosti u kojem dozrijevaju T-limfociti. Limfociti putuju tijelom krvnim i limfnim žilama, a nakupljaju se u limfnim čvorovima kojih je najviše na vratu, u pazusima, trbuhu i preponama.
  3. Koža je prva barijera na koju nailaze mikroorganizmi. Stanice kože proizvode i luče važne antimikrobne tvari, a stanice imunološkog sustava se također nalaze u koži. Slično je i sa stanicama sluznica koje također luče supstance koje su toksične za mikroorganizme.

Imunost je sposobnost organizma da se brani od njemu stranih ili štetnih tvari.

imunitet

Razlikujemo nespecifičnu ili prirođenu imunost i specifičnu ili stečenu imunost.

Nespecifična imunost je otpornost organizma na štetni utjecaj neke tvari i bez prethodnoga dodira s njom. Kao što sam naziv označuje, ta imunost nije specifično usmjerena protiv određenog uljeza. Nespecifična imunost je početna reakcija na ulazak mikroorganizma koja može spriječiti bolest i potaknuti i oblikovati specifičnu reakciju. Specifična je imunološka reakcija usmjerena baš protiv antigena koji je ušao u organizam i rezultat je podražaja imunološkog sustava. Specifična imunost može biti prirodno i umjetno stečena, a obje mogu biti stečene aktivnim i pasivnim putem.

Prirodno stečena imunost:

– pasivno – npr. antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom

– aktivno – npr. antitijela koja imunološki sustav proizvede i koja ostaju u tijelu nakon infekcije.

Umjetno stečena imunost:

– pasivno – npr. unos gotovih proizvedenih antitijela, kako bi se spriječila infekcija ili trovanje (profilaksa – zmijski ugriz, tetanus, bjesnoća)

– aktivno – npr. imunizacija (cijepljenje, vakcinacija).

Cijepljenje ili vakcinacija

Pojam vakcinacija je prvi put upotrijebio E. Jenner 1796. godine, a veliki napredak na tom polju je donio Louis Pasteur. Otkriće cjepiva dalo je veliki doprinos za zdravlje čovječanstva.

Cijepljenje je postupak kojim se određeni antigen unosi u organizam s ciljem stvaranja imuniteta na određenu bolest.

Danas se smatra da je to najefikasnija i najjeftinija metoda sprječavanja pojave i širenja infektivnih bolesti. Cjepivo može sadržavati žive, ali oslabljene patogene bakterije ili viruse, mrtve ili deaktivirane patogene ili samo izdvojene specifične proteine određenih patogena. Načini primjene cjepiva su različiti: peroralno, injekcijom (u mišić, u kožu, pod kožu), punkcijom (kroz kožu), nazalno.

imunitet

Imunološka reakcija nastaje nakon dodira s antigenom

Antigen je bilo koja tvar koja će potaknuti naš imunološki sustav na odgovor. Imunološka reakcija sastoji se od procesa neutralizacije, razgradnje i uklanjanja antigena. Posebno je jaka kod ponovnog ulaska istog antigena. U tom procesu imunosustav razara antigen postojećim protutijelima i stvaranjem specifičnih protutijela protiv tog antigena.

U samu imunološku reakciju uključene su brojne stanice.

Limfociti ciljano napadaju infektivne organizme.

Fagociti  su stanice koje proždiru mikrobe i druge strane čestice.

Ako imunološki sustav ne funkcionira normalno, dolazi do komplikacija.

Jedna od njih je imunodeficijencija kada se javlja slabija imunološka reakcija ili potpuno izostane.

Imunosupresija obuhvaća sve oblike potiskivanja imunološke reakcije, a najčešće se koristi nakon presađivanja tkiva ili organa ili kod autoimunih bolesti. Kada se ne bi koristila imunosupresija nakon presađivanja organa, došlo bi do odbacivanja novog organa. Razlog tomu je činjenica da imunološki sustav prepoznaje novi organ kao nešto strano i napada ga te ga nastoji uništiti.

Alergije također spadaju u poremećaj rada imunosustava. Kod alergičnih osoba imunološki sustav odgovara na pogrešni alarm odnosno bezazlene tvari poput prašine ili peludi se prepoznaju kao opasnost. Kod autoimunih bolesti dolazi do napada na stanice vlastitog organizma.

Imunološki sustav je bitan u funkcioniranju cijelog ljudskog organizma.

Što možemo učiniti da bi ojačali imunitet?

imunitet

Prvo što možemo učiniti je odabrati zdrav način života.

  • Pravilna prehrana je vrlo bitna. U prehranu bi trebalo uvesti puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, proteina, zdravih nezasićenih masti prirodnog podrijetla (maslinovo ulje).
  • Redovita tjelovježba.
  • Bitna je i dovoljna količina tekućine, a najbolja je voda.
  • Tjelesnu težinu treba održavati u zdravim granicama.
  • Prestanak pušenja će također pogodovati radu imunosustava.
  • Dovoljne količine sna i smanjenje stresa su također bitni za naš imunitet.

Osim toga postoje i brojni preparati koji se mogu koristiti za bolji rad imunološkog sustava. Za preporuku posjetite naše podružnice i savjetujte se s našim djelatnicima.

Pročitajte još:

Zatvor ili opstipacija

Gripa

Kako čitati i razumjeti upute o lijeku?

Pročitajte još...