Folna kiselina je sintetski oblik vitamina B9
Folat, poznat i kao vitamin B9, esencijalni je mikronutrijent koji kao kofaktor sudjeluje u različitim procesima u organizmu. Radi se o vitaminu koji je topiv u vodi. Naziv mu dolazi od latinske riječi folium što znači list, budući da je prvi puta izoliran iz špinata. Ljudi ga ne mogu sami sintetizirati, pa za osiguranje potrebnih količina ovisimo o pravilnoj prehrani.
Glavni izvori folata u prirodi su zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, blitva), brokula, prokulica, grašak, grah, citrusi, jaja, teleća jetra.
Folna kiselina
Folna kiselina je sintetski oblik vitamina B9. Najčešće se spominje kao dodatak prehrani za trudnice i žene koje planiraju trudnoću. Folati naime imaju vrlo važnu ulogu u procesu dijeljenja i ubrzanog rasta stanica u ranoj trudnoći. Njihov nedostatak u trudnica povezuje se s povećanim rizikom za defekt neuralne tube (spina bifida).
Dokazano je da suplementacija folnom kiselinom smanjuje postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta 72% – 100%. Ta se teška urođena anomalija razvija u prvim tjednima trudnoće, dok žena često još ni ne zna da je trudna.
- Preporuka je uzimati 400 mcg folne kiseline barem mjesec dana, a idealno 3 mjeseca prije začeća.
- S obzirom da kontracepcijske metode mogu podbaciti, sve žene u reproduktivnoj dobi, trebale bi uzimati folnu kiselinu čak i ako ne planiraju trudnoću.
Dnevna preporuka za trudnice je 600 mcg folne kiseline i preporučuje se uzimati do 12 tjedna trudnoće kako bi se spriječila o folatima ovisna anemija kod novorođenčeta.
Zbog povećanih zahtijeva, trudnice bi trebale bi uzimati 600-800 mikrograma folne kiseline dnevno, a žene koje doje oko 500 mikrograma. Osobama koje imaju spinu bifidu ili se u njihovoj obitelji javljalo to stanje, preporučeno je uzimati čak do 4000 mikrograma folne kiseline dnevno, ali točnu dozu treba preporučiti liječnik. Preporuča se uzimanje folne kiseline na prazan želudac jer je onda njezina bioraspoloživost 100%, a u slučaju uzimanja s hranom pada na 85%.
Previsoke doze folne kiseline kod osoba s nedostatkom vitamina B12 mogu prikriti anemiju.
Nedostatak folata jedan je od najčešćih od svih nedostataka vitamina u organizmu
Nedostatak može biti posljedica neadekvatnog unosa, loše apsorpcije, poremećaja u metabolizmu ili izazvan povećanim potrebama.
Osim trudnica povećane potrebe za folatima imaju i osobe s epilepsijom, šećernom bolesti, osobe s defektom neuralne tube u obiteljskoj anamnezi kao i osobe koje konzumiraju alkohol.
Naše tijelo ima zalihe folata za četiri mjeseca, što znači da svakodnevno moramo unositi dovoljne količine tog vitamina. Rani simptomi nedostatka folata su nespecifični i mogu uključivati umor, osjetljivost i nedostatak apetita. Pošto se on koristi u sintezi DNA i eritrocita, njegov nedostatak se najbrže primijeti u obliku megaloblastične anemije. To je stanje pri kojem koštana srž proizvodi prevelike i nezrele crvene krvne stanice.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za folnu kiselinu odobrava slijedeće zdravstvene tvrdnje:
- folna kiselina ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
- folna kiselina doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji
- folna kiselina doprinosi normalnoj sintezi aminokiselina
- folna kiselina doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
- folna kiselina doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina
- folna kiselina doprinosi rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće
- folna kiselina doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti
- folna kiselina doprinosi normalnom stvaranju krvi.
MTHFR
Da bi folna kiselina bila učinkovita, nakon apsorpcije podvrgava se brojnim metaboličkim reakcijama u tijelu. U njima nastaje za tijelo koristan oblik folata: 5-metil tetra hidro folat ili aktivna folna kiselina.
MTHFR je gen koji je odgovoran za stvaranje enzima MTHFR koji pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik. Moguće su različite mutacije tog gena, a dvije su značajne jer ljudi s tim mutacijama mogu slabije metabolizirati folnu kiselinu u aktivni oblik. Heterozigoti za MTHFR su naslijedili mutiran gen od samo jednog roditelja, a homozigoti od oba roditelja.
Posljedica takvih mutacija je čak do 70 % slabija mogućnost stvaranja aktivnog oblika folata, što može imati brojne negativne posljedice za zdravlje:
- slabija mogućnost uklanjanja stanica kanceroznih stanica
- smanjena eliminacija toksina
- slabija sinteza neurotransmitera serotonina, dopamina, koji su važni za dobro raspoloženje
- problemi sa začećem i održavanjem zdrave trudnoće
Osobe s mutacijom MTHFR ne samo da ne mogu iskoristiti folnu kiselinu, nego im ona može izazvati toksično djelovanje jer se folna kiselina kumulira u organizmu budući da nema dovoljno enzima koji bi ju metabolizirao.
Zasada ne možemo promijeniti mutirani gen, ali relativno jednostavnim prilagodbama životnog stila, prehranom, suplementacijom aktivnim oblikom, odn. 5 metil tetra hidro folatom možemo osigurati dovoljne količine folata u organizmu i kod osoba s MTHFR mutacijama.
I na kraju, za adekvatan unos vitamina B9 važno je jesti što više namirnica u prirodnom obliku, izbjegavati rafiniranu hranu, a u slučaju povećanih potreba uzimati suplemente.
Za pomoć oko odabira najučinkovitijeg oblika i doze obratite se svome liječniku i ljekarniku. Time će se postići željeni učinak, a izbjeći nuspojave ili interakcije s drugim lijekovima.
Pročitajte još i:
Raštika i kopriva kao prehrambene namirnice i njihove dobrobiti