Cistična fibroza

Cistična fibroza jedna je od najčešćih teških nasljednih bolesti

Kompleksna bolest koja zahvaća mnoge organe i organske sustave, a simptomi su posebno žlijezde s vanjskim izlučivanjem.
Progresivnog je tijeka i može dovesti do značajnog skraćenja životnog vijeka.
Cističnu fibrozu uzrokuje mutacija gena koja se nasljeđuje recesivno, tj. bolest se javlja kada dijete naslijedi mutirani gen od oba roditelja.
Ukoliko se naslijedi jedna zdravi i jedan mutirani gen, osoba će biti zdrava, ali je prenositelj.
Javlja se s učestalošću od oko 1 na 3000 osoba.

Cistična fibroza uzrokovana je mutacijom gena za protein CFTR

Bolest je uzrokovana mutacijom gena za protein CFTR (engl. cystic fibrosis transmembrane conductance regulator). On je normalno prisutan u svim egzokrinim žlijezdama i u brojnim drugim stanicama i tkivima. Nadzire stvaranje proteina koja služi kao kanal za prijenos klora i drugih iona kroz staničnu membranu.

Nedostatak ili poremećena funkcija CFTR-a ima za posljedicu da stanice dišnog, probavnog i reproduktivnog sustava ne mogu izlučivati ione klora na odgovarajući način, stoga on ostaje u epitelnim stanicama, a zajedno s njime i drugi ioni i voda.

Zbog toga sekret ovih žlijezdi postaje pregust, teško se odstranjuje prirodnim mehanizmima. Začepljuje izvodne kanaliće koji se cistično promijene i tako postupno dovode do razaranja zahvaćenog žljezdanog tkiva.

Do danas je otkriveno i opisano preko 2000 mutacija CFTR gena. Najučestalija mutacija na svijetu, ali i u Hrvatskoj je ΔF508 mutacija.

Patološke promjene najizraženije su u dišnom i probavnom sustavu

Patološke promjene kojima je cistična fibroza obilježena najizraženije su u dišnom i probavnom sustavu.

Kod gotovo svih bolesnika prisutna je kronična plućna bolest
Prvi simptom je najčešće uporni kašalj koji se često pogoršava noću, a može se javiti već i u dojenačkoj dobi

Prisutnost gustog sekreta uzrokuje poremećaj trepetljika u bronhalnoj sluznici, što pogoduje nastanku infekcija. Posljedična upalna reakcija oštećuje okolne stanice, što dodatno povećava gustoću sekreta, tvoreći jednu vrstu začaranog kruga s ponovljenim plućnim infekcijama. Progresijom bolesti može doći do trajnih strukturnih promjena u dišnim putevima, koje su i najčešći uzrok smrti kod pacijenata s cističnom fibrozom.

Uz respiratorne poremećaje, u velike većine oboljelih dolazi i do insuficijencije gušterače s posljedičnim nedostatkom probavnih enzima.

Zbog toga dolazi i do smanjene apsorpcije masti, proteina i ugljikohidrata.
Zbog nepotpune probave hrane dolazi do obilnih i masnih stolica neugodnog mirisa i nadutosti, a u djece može doći do slabijeg razvoja unatoč normalnom apetitu i hranjenju.

Endokrina funkcija gušterače obično je očuvana u početku. U adolescenciji ili odrasloj dobi može se javiti oblik dijabetesa (CFRD – od engl. cystic fibrosis related diabetes), koji je ovisan o inzulinu.

Kod cistične fibroze dolazi i do začepljenja jetrenih žučnih vodova.

Ona se u dječoj dobi očituje kao žutica, a kod odraslih može dovesti do ciroze jetre.

Dijagnoza cistične fibroze

Dijagnoza cistične fibroze postavlja se na temelju:

kliničke slike,
pozitivne obiteljske anamneze,
pozitivnog rezultata na novorođenačkom screeningu (ne provodi se sustavno u Hrvatskoj),
mora se potvrditi laboratorijskim nalazima koji ukazuju na poremećenu funkciju CFTR (koncentracija klorida u znoju, identifikacija mutacije CFTR gena).

Moguća je prenatalna dijagnostika s ciljem ranijeg prepoznavanja i ublažavanja posljedica.

Cistična fibroza je neizlječiva bolest

Pravovremenim otkrivanjem i početkom terapije moguće je ublažiti simptome, produljiti život i poboljšati kvalitetu života. Liječenje je cjeloživotno i zahtjeva aktivno sudjelovanje i suradnju oboljelih, njihovih obitelji i zdravstvenih djelatnika.

Za terapiju repiratornih simptoma važna je fizikalna terapija (vježbe disanja i pravilne tehnike iskašljavanja sekreta) i drenaža dišnih puteva te antibiotsko liječenje infekcija koje se učestalo ponavljaju.
Važna stavka u liječenju cistične fibroze je prehrana – obično uključuje veći kalorijski unos, nakodnadu enzima gušterače i vitamina topljivih u mastima.
Poželjna je redovita tjelesna aktivnost.
U završnoj fazi plućne bolesti, krajnja terapijska mjera je transplantacija pluća.

Unazad nekoliko godina odobrena je modulatorna terapija lijekovima koji modificiraju CFTR protein. Svrha terapije je pokrenuti i korigirati sintezu CFTR-a i korigirati njegovu funkciju. Time se postiže razrjeđivanje i lakše uklanjanje sluzi na površini zahvaćenih stanica što značajno umanjuje simptome bolesti. Zbog različitih mehanizama djelovanja, često je indicirano kombinirano liječenje s više modulatronih lijekova.