Što je celijakija?

Celijakija ili glutenska enteropatija je kronična, autoimuna, često nasljedna bolest u kojoj je gluten prepoznat kao štetni čimbenik te se njegovim unošenjem potiče niz reakcija koje dovode do upala u tankom crijevu. Rezultat tih upalnih zbivanja je uništenje stanica crijevne sluznice i nestanak crijevnih resica tankog crijeva neophodnih za apsorpciju i iskorištenje nutrijenata.

Što je gluten?

Gluten je ljepljiva elastična bjelančevinasta tvar koju pronalazimo u pšenici, ječmu, ražu i piru. Sastoji se od dva proteina – glutenina i glijadina.

Kad se brašno pomiješa s vodom, spomenuti glutenski proteini oblikuju mrežu nalik na ljepilo koje čini tijesto elastičnim, a kruhu daje mogućnost podizanja prilikom pečenja.

Većina ljudi dobro podnosi gluten, ali on uzrokuje problem kod osoba s celijakijom, alergijom na pšenicu ili osjetljivosti na gluten.

Kako prepoznati simptome?

• Neki od češćih probavnih tegoba su kronični proljev; kašaste, ali ne vodenaste; obilne i svijetle stolice, bol u trbuhu, dispepsija.
• Apetit može varirati od anoreksije do stalnog osjećaja gladi.
• U usnoj šupljini mogu se javiti afte, te poremećaji zubne cakline.
• Nerijetko se javlja i anemija radi smanjene apsorpcije željeza te manjka vitamina B12 i folata.
• Od psihičkih poremećaja najčešće se javljaju depresija, anksioznost i umor što se objašnjava općenito lošim raspoloženjem.
• Neurološke komplikacije uglavnom nastaju kao posljedica deficita vitamina B12, D i E.
• Javlja se i dermatitis herpetiformis – kožni oblik celijakije s karakterističnom “pilećom kožom” na rukama i bedrima.

Celijakija – bolest s mnogo lica

Celijakija je bolest s mnogo lica – uzrokuje simptome u raznim organskim sustavima: probavnom, imunološkom, hematološkom, koštanom, živčanom, reprodukcijskom te na koži. Smatra se da se udio simptomatskih bolesnika kreće do najviše 40%, stoga je celijakija uglavnom asimptomatska, nespecifična bolest koja pogađa između 0,7-1% stanovništva.

Bitno je za napomenuti kako pravovremenim uvođenjem bezglutenske prehrane većina ovih promjena nestane i simptomi povezani s bolesti se umanje.

U prilog tome govori činjenica da se čak godinama kod mnogih oboljelih ne vide neposredna pogoršanja kod propusta bezglutenskoj u prehrani. Zbog toga se često javljaju iskušenja da se odustane od striktne dijete ili da se bar povremeno krši. Oboljeli pomisle da je celijakija kod njih prošla, da su ozdravili, što nažalost nije pravo stanje.

Dijagnoza

Postupak otkrivanja celijakije čine nekoliko koraka. Najprije je potrebno učiniti krvne pretrage na specifična protutijela (antiendomizijska protutijela (AGA), antiglijadinska protutijela (EMA) te protutijela na tkivnu transglutaminazu (tTG)). Ukoliko nalaz bude pozitivan, slijedeći je korak biopsija crijeva (uzimanje nekoliko komadića crijevne sluznice na mikroskopsku analizu) bez koje se ne može postaviti konačna dijagnoza.

Bitno je da barem mjesec dana prije testiranja osoba nije podvrgnuta bezglutenskoj dijeti, kako rezultati ne bi bili lažno negativni.

Terapija celijakije

Jednom kada je postavljena dijagnoza glutenske enteropatije, ona je doživotna, a terapija treba započeti istog trena.

Terapija je eliminacijska – izbacivanje iz prehrane proizvoda koji sadrže i najmanje količine glutena. Dakle, ne postoji nikakav lijek koji bi smanjio procese upale i ublažio komplikacije, već se kompletno liječenje bazira isključivo na potpunom izbjegavanju pšenice, ječma i raži. Stručna mišljenja oko konzumacije zobi su podijeljena (bezglutenska namirnica koja može biti kontaminirana glutenom). Većina ipak savjetuje izbjegavati i tu žitaricu.

Kvaliteta života u oboljelih od celijakije je smanjena, u odnosu na zdravu populaciju, čemu pridonosi manjak bezglutenskih namirnica u trgovinama i restoranima.

Poseban problem predstavlja prehrana u vrtićima i školama s obzirom da velik dio obrazovnih ustanova ne nudi bezglutenski jelovnik te stoga djeca moraju konzumirati obroke spravljene kod kuće. To  predstavlja još jedan oblik financijskog i vremenskog opterećenja roditelja, a može doprinijeti i stigmatizaciji djece. Kao posljedica toga javlja se smanjena suradljivost u konzumaciji bezglutenske prehrane i posljedično smanjena kvaliteta života radi komplikacija bolesti.

Jeste li znali?

• Gluten nije samo sastojak kruha, već se nalazi u kozmetičkim proizvodima, ruževima, pasti za zube, šamponima, poštanskim markama, umacima, začinima, lijekovima. Čest je sastojak i u lancima brze hrane koji ga miješaju s mesnim sastojcima da bi smanjili troškove.
• Češće obolijevaju žene nego muškarci (1,5 puta više).
• Nepridržavanje bezglutenske dijete odnosno oštećenje sluznice tankog crijeva može dovesti do razvoja malignih karcinoma te limfoma
• Jedna od čestih zabluda jest da je bezglutenska prehrana dobra za mršavljenje. Bezglutenski proizvodi su hiperkalorični, sadrže više masti i šećera, a manje vlakana i proteina od istih proizvoda koji u svojem sastavu sadrže gluten.
• Istraživanja nisu pronašla zdravstvenu korist bezglutenske prehrane kod zdrave populacije.

Pročitajte još i:

Probiotici u liječenju proljeva

Peludna alergija

Proljetni umor

Acetilsalicilna kiselina – za i protiv?