Zdrava starost podrazumijeva ispunjen život pri čemu fizičko i mentalno zdravlje to omogućuju.
Zahvaljujući modernoj medicini životni vijek se produljio, ali bez obzira na kvalitetne lijekove koje imamo kvaliteta života osoba starije dobi nije zadovoljavajuća.
Kako bismo živjeli kvalitetno u starosti sa što manje dijagnoza, velika je odgovornost svakog pojedinca. Genetika nije naša sudbina, to je jako mali dio slagalice jer stil života ima 80% utjecaja na način na koji starimo. Geni su karte koje nam se podijele kad se rodimo, a način na koji igramo određuje ekspresiju gena tijekom života.
Kronološka dob je broj svjećica na torti, vrijeme koje je prošlo od našeg rođenja. Veća kronološka dob povezana je s većim rizikom od kroničnih bolesti i smrtnosti. Međutim biološka dob još bolje ukazuje na te rizike. Biološka dob je numerička vrijednost povezana sa stupnjem oštećenja i gubitka funkcije stanica, tkiva i organa koja su se kumulirala kroz godine, a takva oštećenja dovode do razvoja bolesti.
Ljudi su oduvijek u potrazi za eliksirom mladosti u želji za sprječavanjem ili odgodom starenja, a moderna znanstvena istraživanja pokazuju da je moguće odrediti i smanjiti biološku dob te povećati kvalitetu života pogotovo u starijoj dobi.
Sa starenjem se kalorijske potrebe smanjuju. Procjenjuje se da između 45. i 65. god., energetske potrebe padaju za 15%, ali potrebe za vitaminima, mineralima i fitokemikalijama rastu. Prehrana bogata cjelovitim namirnicama, proteinima (riba, mahunarke, nemasno meso), zdravim mastima, vlaknima, antioksidansima sa što manje prerađene hrane čini osnovu zdravog imuniteta. Po potrebi se u dogovoru sa zdravstvenim stručnjakom prema individualnim potrebama mogu odrediti dodaci prehrani.
Ne treba zaboravitit niti važnost dobre hidriranosti za sve životne funkcije. Potrebna je kako za mentalne aktivnosti, tako i za zdraviji i mlađi izgled kože. Dakle za zdrav i mladoliki izgled neophodno je piti dovoljno tekućine, najbolje vode.
Sa starenjem raste rizik od gubitka koštane mase, tzv. osteopenije. Kako bi kosti zadržale čvrstoću redovito prolaze prirodan ciklus koji zovemo osteogenezom pri čemu osteoklasti razgrađuju kost, a onda ih osteoblasti ponovno izgrađuju. S vremenom taj proces postaje manje učinkovit, što može dovesti do smanjene mobilnosti, većeg rizika od padova i fraktura kosti.
Nakon 40. godine svakih 10 godina gubi se oko 8% mišićne mase, a nakon 70. godine ta stopa raste na 15 % svakih 10 godina. Taj proces može se usporiti ako se konzumira hrana bogata kvalitetnim proteinima, a pozitivno djeluje i redovita, umjerena i raznolika fizička aktivnost. Time se ujedno pridonosi održavanju normalne tjelesne mase i sprječava porast rizika za razvoj kroničnih bolesti i ubrzanog starenja.
Umjerena fizička aktivnost (samo 20 – 30 min dnevno) doprinosi sniženju kortizola, hormona stresa, a povećanju serotonina koji nam je bitan za dobro raspoloženje, kao i melatonina koji je važan za zdrav san. Tjelesna aktivnost može biti šetnja, vožnja na biciklu, rad u vrtu, igra s djecom ili kućnim ljubimcima, ples ili plivanje. Naglasak je na umjerenosti, redovitosti i raznolikosti. Osobe slabije kondicije i fizičkog zdravlja mogu pola sata fizičke aktivnosti rasporediti tijekom dana prema individualnim mogućnostima.
San ima nezamjenjivu ulogu u životu čovjeka, a njegov nedostatak narušava kako tjelesno, tako i mentalno zdravlje. Dok se tijekom sna tijelo odmara, mozak je itekako aktivan. On obrađuje razne informacije i događanja prikupljena tijekom dana, te nam time omogućava da se očistimo od nakupljenog stresa. San jača imunološki sustav, potiče sintezu proteina i kolesterola potrebnog za obnavljanje tkiva. Kako bi svi procesi obnove i detoksikacije bili zadovoljeni, osim 7-9 sati sna, važno je i vrijeme odlaska na počinak, poželjno do 23 sata. San često zanemarujemo, odnosno uskraćujemo si ga kako bismo u večernjim satima obavili brojne kućanske, čak i poslovne obaveze. Krivac za kasni odlazak na počinak su i moderne tehnologije uz koje nam dragocjeno vrijeme naprosto proleti.
Osobe koje nedovoljno spavaju imaju:
Negativne emocije i psihološki stres igraju važnu ulogu u nastanku kroničnih bolesti, među kojima su i maligne i autoimune bolesti.
Socijalni kontakti, povezanost s drugim ljudima, uključenost u zajednicu doprinose mentalnom , ali i fizičkom zdravlju i dugovječnosti. Druženje s obitelji i prijateljima karakteristika je svih dugovječnih ljudi. Ne zaboravimo da i druženje s kućnim ljubimcima utječe na sniženje krvnog tlaka, hormona stresa, smanjuje osjećaj usamljenosti te popravlja raspoloženje.
Raspoloženje podižu aktivnosti koje volimo, hobiji, volontiranje, boravak u prirodi… Ali i prihvaćanje činjenice da je starenje neizbježno. Zdravo starenje znači ispunjenost i zahvalnost, ne samo brigu o borama. Jedna od metoda koja se fokusira na život u trenutku je mindfulness. Ima brojne dobrobiti: bolja pažnja, pamćenje, niža razina stresa, emocionalna stabilnost, veće zadovoljstvo u odnosima.
Pušenje i alkohol dokazano uzrokuju preuranjeno starenje, a vezane su i za brojne kronične bolesti. Kao i kod svih ovisnosti, odvikavanje nije lako, ali predstavlja dugoročno ulaganje u zdravlje i uvijek se isplati. Stručni savjet i podrška liječnika i ljekarnika mogu biti od velike pomoći u tom procesu.
Koža je naš najveći organ površne oko 2 m2. Koža nas štiti od mehaničkih oštećenja, štetnih tvari, patogenih mikroorganizama te ultraljubičastog zračenja. Sprječava prekomjeran gubitak vode te regulira tjelesnu temperaturu. Zahvaljujući živčanim završecima u koži koji reagiraju na bol i temperaturu, dodatno štiti organizam od mogućih oštećenja. Osim toga posljednjih godina postalo je jasno da je koža važan dio imunološkog sustava.
Budući da koža čini vanjski kontakt tijela s okolinom, ona nije pod utjecajem samo unutarnjih, već i vanjskih čimbenika starenja.
Svi oni dovode do oksidativnog stresa u svim slojevima kože, a promjene su najvidljivije na površini kože u obliku bora, gubitka volumena te gustoće. Stoga je koža organ koji najbrže stari. Izgled kože ukazuje na zdravlje cijelog organizma, ali i stanje kože utječe na sve ostale sustave.
UV-zračenje je prepoznato kao jedan od najznačajnijih čimbenika u starenju kože (tzv. fotostarenje). Apsorpcija UV-zračenja dovodi do nastanka slobodnih kisikovih radikala što dovodi do oksidativnog stresa u stanici, a koje oštećuje i stanične proteine i molekule DNA., dovodi do promjena u vezivnom tkivu, morfoloških promjena vidljivih na tijelu kao što su duboke bore i gubitak elastičnosti, pa sve do pretkanceroznih i kanceroznih promjena kože.
Dok na kronološko ne možemo utjecati, na fotostarenje možemo djelovati:
Ne treba zanemariti ni dodatke prehrani s antioksidativnim djelovanjem koji sadrže:
Za održavanje dobrog zdravlja važni su i redoviti preventivni pregledi kako bi se eventualne bolesti na vrijeme dijagnosticirale jer su tada i puno veće mogućnosti liječenja. U brojne javnozdravstvene aktivnosti uključene su i Ljekarne Zagrebačke županije. Pozivamo Vas na preventivne preglede madeža, mjerenje krvnog tlaka, šećera u krvi, indeksa tjelesne mase. Posjetite nas!
Sunčanje – prednosti i opasnosti
PCOS – sindrom policističnih jajnika
Odjaviti se možete u bilo kojem trenutku. Pročitajte naš pravilnik privatnosti i uvjete kupovine.
