Koža – organ koji zauzima najveću površinu našeg tijela
Koža je najveći organ na tijelu i prvo što nas dijeli od svega što nas okružuje. Svi znamo da je zdrava koža važan dio našega zdravlja. Pazimo na higijenu, mažemo se hidratantnim kremama, njegujućim maskama i slično, no ono što često zaboravljamo je na zaštita od sunca.
Sunce nam je najveći neprijatelj tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci kad dođe toplije vrijeme, a s njim i laganija odjeća. Sve veće dijelove kože počinjemo izlagati suncu (ruke, noge, lice i dekolte), a pošto ne osjećamo veliku toplinu sunca, zaboravljamo da je naša koža nezaštićena.
Sunčeve zrake uzrokuju oštećenja kože. Kratkoročno to vidimo kao crvenilo, bol i osip. Dugotrajno uzrokuje starenje kože, hiperpigmentaciju, a u nekim slučajevima i rak kože.
Simptomi starenja kože uključuju pojavu bora, gubitak elastičnosti, staračke pjege i hrapavu kožu.
Kako se zaštititi od sunca?
Jačina sunčevih zraka se kroz godinu mijenja i potrebno je, u toplijim mjesecima, zaštititi kožu kako bi bila duže lijepa i mlada.
- Zaštita se može realizirati izbjegavanjem boravka na suncu između 11 i 16 sati.
- Potrebno je pokriti izložene dijelove tijela laganom odjećom i šeširima, koji osim lica pokrivaju i vrat.
- Potrebno je piti dovoljne količine tekućine kako bi se hidratiziralo tijelo i koža.
- Ne smijemo zaboraviti usne i stopala koji također često ostanu nezaštićeni.
- Mogu se nositi naočale sa zaštitnim faktorom ili koristiti suncobran.
- Ukoliko je boravak na suncu neizbježan, treba koristiti zaštitne kreme s UVA i UVB faktorima.
Kreme se nanose pola sata prije izlaganja suncu, a ponovno ih treba nanijeti svaka 2 sata, a pogotovo nakon kupanja, brisanja ručnikom, znojenja, čak i onda kada su vodootporne. Treba paziti da se nanese dovoljna količina kreme – za kožu tijela to iznosi otprilike 2 velike žlice.
Važno je zapamtiti kako ni jedno sredstvo ne može u potpunosti zaštititi kožu, a kako smo svi različiti, tako se razlikuje i naša koža.
Ovisno o tipu kože i ostalim čimbenicima, neki ljudi trebaju više pažnje posvetiti zaštiti.
- Kod starijih osoba veća je mogućnost pojave melanoma nego kod mlađih.
- Osobe jako svijetle puti, plavih očiju, s pjegicama i svijetle ili crvene kose najosjetljivije su. Najprije će izgorjeti, a kod njih je i najmanja vjerojatnost tamnjenja.
- Posebno pažnju treba posvetiti zaštiti kože male djece.
- Koža lica razlikuje se od kože tijela. Koža lica je tanja, ima manje stanica, više pora i izloženija je vanjskim čimbenicima.
Postoji 6 tipova kože, ovisno o količini pigmenta (boja kože, kose i očiju) i reakciji kože na izlaganje suncu:
Koža sklona alergijama poseban je tip, koja na izlaganje suncu reagira crvenilom, svrbežem, osipom ili plikovima.
Osobe s tipom kože 1 i 2 imaju najveći rizik oštećenja kože i nastanka melanoma. Uvijek bi trebale koristiti zaštitne kreme s najmanje faktorom 30. Čak ni faktor 50+ im ne može osigurati potpunu zaštitu pa je preporučljivo što manje izlagati kožu suncu, sakrivanjem u hladovinu i pokrivanjem odjećom, kapom i nošenje naočala.
Osobe s tipovima kože 3 do 6 imaju manji rizik oštećenja kože izlaganjem suncu i dugoročno nastanku raka kože, no svaki tip kože treba zaštititi jer rizik, iako je manji, još uvijek postoji.
Sunce ima mnogo dobrih strana – utječe na dobro raspoloženje, na proizvodnju vitamina D, bolju cirkulaciju i povećava proizvodnju melanina. Njegove prednosti treba pametno iskoristiti, ali istovremeno čuvati kožu i svoje zdravlje.
Potrebno je koristiti zaštitne proizvode, izbjegavati sunce kada je najjače te imati na umu da je sunce opasno i onda kada nam se smije iza oblaka.
Pročitajte još i: