Sunčani dani i boravak na otvorenom, osim što pružaju mogućnost zabave za cijelu obitelj, mogu biti popraćeni i neugodnostima poput uboda kukaca. Neki od njih mogu izazvati i alergijske reakcije sa lakšim ili težim posljedicama, poput uboda ose ili stršljena.
Tijelo osa je obojeno intenzivnim žuto-crnim prugama i nije dlakavo već glatko i sjajno. Ose uglavnom imaju 4 krila i žalac kojim, za razliku od pčela, mogu ubosti više puta. Neke vrste osa su veoma agresivne i bodu čak i kada nisu izazvane poput njemačke ose koja ima žalac nalik pčelinjem koji nakon uboda ostaje u koži. Tipična mjesta gniježđenja su zaštićena mjesta na stablima i u grmlju, u kutijama za rolete, na tavanima i slično.
Na svijetu postoje samo 22 opisane vrste pravog stršljena, a jedan od najraširenijih vrsta je Vespa crabro ili europski stršljen.
Europski stršljen je žuto-crni, 2-3,5 cm dug insekt koji izgleda poput veće ose i pripada obitelji društvenih osa (Vespidae). On ima 3 para nogu i 2 para krila, žuti zadak i široku glavu i prsa koji su crvenkasto-smeđi.
Europski stršljen najčešće se gnijezdi u šupljem drveću u dvorištima, na tavanima, u dimnjacima, šupljinama u zidovima i sličnim rupama u građevinama. Stršljeni su uglavnom manje agresivni od manjih pripadnika porodice osa, ali svejedno napadaju ako je njihova kolonija uznemirena.
Ubod stršljena može biti veoma opasan ili fatalan ako imate alergijsku reakciju, posebice ako vas je stršljen ubod u područje lica, vrata ili jezika, kada se može javiti ubrzano oticanje koje uzrokuje gušenje te je potrebna hitna liječnička intervencija.
Od nedavno je diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, zabilježen rastući broj azijskih stršljena (Vespa mandarinia). Ovi stršljeni su veoma opasni i njihov ubod može izazvati smrt čak i kod ljudi koji nisu alergični na njega, posebice ako je osoba ubodena više puta ili na području lica. Štoviše, ovi stršljeni luče hormone kada umiru kako bi upozorili ostale da su napadnuti što može privući cijeli roj na tu lokaciju.
Ako je nakon uboda ostao žalac, potrebno ga je što prije ukloniti pincetom ili noktima.
U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog, te eventualno lokalno primijeniti kremu za alergiju.
Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika.
Kod sistemske reakcije (anafilaksije), koja se može očitovati svrbežom po cijelom tijelu, manjkom daha, oticanjem usne, grkljana, padom krvnog tlaka i slično, potrebna je primjena adrenalina preko autoinjektora. On suzbija djelovanje histamina koji se u velikoj količini otpušta pri alergijskoj reakciji, kao i uzimanje tableta antihistaminika.
Nakon prvotne „samopomoći“, potrebno je što prije doći do liječnika, najbolje do hitne pomoći, ukoliko je moguće.
Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8 i više sati,nekad čak i nakon 1-2 dana!). Zato treba biti oprezan i pratiti moguću pojavnost simptoma dulje vrijeme nakon uboda.
Miliaria – kožni osip od sunca kod djece
Odjaviti se možete u bilo kojem trenutku. Pročitajte naš pravilnik privatnosti i uvjete kupovine.
