Što su nuspojave lijekova?

Nuspojave – neželjeni i štetni učinci lijekova

Svaki lijek, prije nego što dospije na tržište, mora proći cijeli niz opsežnih ispitivanja kako bi se osigurala što veća učinkovitost uz što manju škodljivost. Nažalost, uz sve mjere opreza, ponekad ipak dođe do neželjenih i štetnih učinaka – nuspojava.

Nuspojavom se smatra svaka štetna neželjena reakcija na lijek koji je primijenjen u terapijskoj dozi, na ispravan način i za pravu indikaciju. Odnosi se na sve lijekove, bez obzira jesu li propisani na liječnički recept ili kupljeni u slobodnoj prodaji.

Što može utjecati na učestalost i težinu nuspojava?

Na učestalost i težinu nuspojava mogu utjecati:

karakteristike lijeka (doziranje, put primjene, trajanje liječenja…),
osobine pacijenta (dob, spol, genetski faktori, prateće bolesti…),
interakcije s drugim lijekovima ili dodacima prehrani u istovremenoj primjeni.

Iako mnoge nuspojave mogu biti vrlo ozbiljne, pa čak i po život opasne, najčešće nuspojave koje prate primjenu većine lijekova očekivane su, blage i prolazne.

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove (HALMED), posljednjih godina najčešće se prijavljuju problemi probavnog sustava (mučnina, proljev, bol u želucu), kožne reakcije (svrbež, crvenilo, osip) te glavobolja, pospanost i nesanica.

Većina nuspojava posljedica je pretjeranog farmakološkog učinka lijeka

Takve su nuspojave relativno česte, ali su obično predvidive i ovisne o dozi. Najčešće ne zahtijevaju potpuni prekid terapije već se mogu umanjiti ili potpuno ukloniti smanjenjem doze lijeka (npr. krvarenje uzrokovano oralnim antikoagulansima) ili se liječiti simptomatski (npr. mučnina uslijed kemoterapije).

Neke nuspojave nisu povezane s dozom niti farmakološkim učinkom lijeka. One su rjeđe, ali uglavnom nepredvidive i ozbiljne, te zahtijevaju prekid liječenja. Primjer takve nuspojave je anafilaktička reakcija kod osoba koje su alergične na penicilinske antibiotike.

Osim zdravstvenih, nuspojave lijekova imaju i brojne negativne ekonomske posljedice. Europska Komisija procjenjuje da je oko 5% svih hospitalizacija u EU povezano s nuspojavama lijekova, te da isti postotak pacijenata doživi nuspojavu tijekom bolničkog liječenja. Godišnje se na razini potroši oko 79 milijardi eura na liječenje nuspojava.

Kako smanjiti vjerojatnost nuspojave?

Kako bi se smanjila vjerojatnost nuspojava, pacijenti bi se trebali držati uputa liječnika i ljekarnika o sigurnoj primjeni lijeka. Ne treba se ustručavati tražiti da se neka informacija više puta objasni ili pojednostavi ako je to potrebno.
Korisno je pročitati i uputu o lijeku, no zbog vrlo opširno nabrojanih mogućih nuspojava, neki pacijenti zbog straha samostalno smanjuju dozu ili uopće ne uzimaju terapiju. To nikako nije preporučljivi način izbjegavanja nuspojava jer se izlažu opasnosti koje sa sobom nosi ne liječena bolest.
U slučaju bilo kakvih nedoumica ili strahova, potrebno je posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom prije poduzimanja daljnjih koraka.

Praćenje i prijavljivanje nuspojave

Praćenje i prijavljivanje nuspojava obveza je proizvođača lijeka, nositelja odobrenja koji lijek stavlja na tržište te zdravstvenih djelatnika, liječnika i ljekarnika.

Nuspojavu mogu prijaviti i sami pacijenti, što je od iznimne važnosti jer time izravno doprinose boljem razumijevanju i sigurnijoj primjeni lijekova.

Podaci HALMED-a pokazuju kontinuirani porast u broju prijavljenih nuspojava u zadnjih nekoliko godina, što govori u prilog sve većoj osviještenosti zdravstvenih radnika, ali i opće populacije o važnosti prepoznavanja i prijavljivanja nuspojava i koristi koje cjelokupno društvo ima od toga.

Ako tijekom uzimanja terapije primijetite neželjenu reakciju, možete je prijaviti liječniku ili ljekarniku, koji će prijavu proslijediti HALMED-u. Nuspojavu možete prijaviti i sami putem online obrasca ili mobilne aplikacije.