Paranazalni sinusi su zrakom ispunjene šupljine u kostima lubanje i lica, prekriveni sluznicom koja izlučuje sluz. Uloga sinusa je smanjenje težine glave, potpomaganje imunološke obrane sluznice nosa, povećanje rezonancije glasa i vlaženje udahnutog zraka.

Sinusi se dijele na:

• frontalne (u čeonim kostima iznad očiju),
• etmoidalne (mali prostori između nosa i očiju),
• sfenoidalne (ispod hipofize),
• maksilarne (najveći, smješteni ispod očiju).

Svaki sinus ima otvor kojim je povezan s nosnim šupljinama. Kroz te otvore zrak ulazi u sinuse, a sluz se luči u nos. U fiziološkim uvjetima stanice s trepetljikama pomiču sluz koja ispire nečistoće iz nosa sve do grla gdje se progutaju. Ukoliko bilo koji od tih otvora bude blokiran zbog zadebljanja sluznice, zrak ne može ulaziti u sinuse, a istovremeno sekret koji se stvara u sinusima ostaje zarobljen. Takvo stanje zove se upala sinusa odnosno sinusitis, a može imati različite uzroke.

Kod većine pacijenata, upali sinusa prethode upalne promjene sluznice nosa (rinitis) zbog čega se koristi izraz “rinosinusitis”.

Različiti tipovi sinusitisa

S obzirom na simptome, uzrok i duljinu trajanja razlikujemo

• akutni,
• ponavljajući akutni i
• kronični rinosinusitis.

Akutni rinosinusitis – iznenadna pojava 2 ili više simptoma od kojih je jedan začepljenost nosa ili kontinuirana zamućena ili obojena sekrecija iz nosa, uz popratne simptome koji mogu i ne moraju biti prisutni. Osjećaj boli i pritiska u licu, gubitak ili smanjenje osjeta njuha, kašalj kod djece. U akutnom stanju navedeni simptomi prisutni su manje od 4 do najviše 12 tjedana nakon čega dolazi do potpunog oporavka.

Kad je u pitanju ponavljajući akutni rinosinusitis javljaju se četiri ili više epizoda godišnje, bez simptoma između epizoda.

Kronični rinosinusitis – traje 12 ili više tjedana, uz povremena akutna pogoršanja, a uglavnom je povezan s alergijom, astmom, dijagnozom nosnih polipa ili anatomskim problemima nosa (iskrivljena nosna pregrada, trauma lica s lomom kostiju).

Virusni ili bakterijski sinusitis?

Akutni rinosinusitis uzrokuje virusna ili bakterijska infekcija. Uvjeti okoliša (suh, onečišćen, hladan zrak) i stanje imuniteta uvjetuju pojavu infekcije. Virusna infekcija nosa i sinusa uzrokuje gubitak funkcije sluznice, pojačano stvaranje i otežano protjecanje sluzi, dolazi do njenog nakupljanja što povećava rizik bakterijske infekcije.

Bakterije koje su prirodno prisutne na sluznici u nastalim uvjetima mogu promijeniti svoj karakter, ubrzano se umnožiti i dovesti do napredovanja upale.

• Najčešći virusni uzročnici su rinovirusi i koronavirusi. Za trenutno dominantne delta i omikron varijante koronavirusa SARS-CoV-2 jedni od simptoma su jako curenje nosa i začepljenost sinusa.
• Neki od glavnih bakterijskih uzročnika upale sinusa su Streptococcus pneumoniae, Haemphilus influenza, Moraxella catarrhalis i Staphylococcus aureus.

Često prisutni simptomi bakterijskog rinosinusitisa su gnojni sekret u nosu, jaka bol dijela glave ili lica i povišena tjelesna temperatura (38°C).

Liječenje i samoliječenje

Kako bi se pristupilo liječenju potrebno je ustanoviti radi li se o bakterijskoj ili virusnoj upali. Ukoliko se iznenada jave simptomi koji ukazuju na bakterijsku upalu ili se radi o pogoršanju kronične upale potrebno je posjetiti liječnika.

• Antibiotska terapija se daje samo u slučaju bakterijske upale. Preporuka je da liječnik napravi bris nosa i putem bakteriološkog nalaza propiše antibiotik na koji je bakterijski uzročnik osjetljiv. Liječnik može propisati primjenu kortikosteroidnog spreja koji će doprinijeti smanjenju upale i olakšanju simptoma ili predložiti dodatne korake u zbrinjavanju kronične upale što ponekad zahtjeva kirurški zahvat (nosni polipi, iskrivljena nosna pregrada).

Samoliječenje

Usmjereno je na olakšanje simptoma i pokušaj sprečavanja bakterijske infekcije. U tu svrhu primjenjuju se lijekovi protiv bolova uzrokovanih upalom, ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili hipertoničnim otopinama morske vode.

• Fiziološkom otopinom ispiru se nečistoće iz nosa i fizički uklanja sluz, a hipertoničnom otopinom morske vode hidratizira se sluznica, razrjeđuje sekret i smanjuje oticanje sluznice. Bitno je da se koriste sterilne otopine kako bi se izbjegle dodatne infekcije.
• Nazalni dekongestivi mogu se primjenjivati za povećanje prohodnosti nosa, ali samo tijekom prvih 5 dana. Pravilna primjena dekongestivnih kapi znači da osoba mora ležati na leđima s glavom zabačenom unatrag. Nagnuti glavu desno kad se kapa desna nosnica i obrnuto, a položaj je potrebno zadržati 1 minutu sa svake strane. Ako se radi o spreju potrebno je u stojećem ili sjedećem položaju nagnuti glavu naprijed i pogledati u nožne prste. Staviti sprej u jednu nosnicu u pravcu vanjske stijenke nosa, a drugu nosnicu začepiti pritišćući je kažiprstom. Lagano izdahnuti, uštrcati dozu i udahnuti.
• Moguća je i kratkotrajna primjena oralnih dekongestiva koji se nalaze u bezreceptnim kombiniranim pripravcima za prehladu i alergiju.
  Lijekovi protiv alergije doprinose smanjenju stvaranja sekreta u nosu i kihanja, a uglavnom se preporućaju osobama s alergijom.
  Na tržištu su registrirani i biljni lijekovi za simptomatsko liječenje akutne i kronične nekomplicirane upale sinusa koji djeluju na principu razrjeđivanja i lakšeg izbacivanja viška sekreta.
• Potreban je oprez kod osoba s upalnim poremećajima probavnog sustava, čirom, bolesti jetre i osobama oboljelim od astme, stoga se prije uzimanja ovakvih preparata obavezno savjetujte s liječnikom ili ljekarnikom.

Pomoć iz prirode

• Inhalacije vrućim parama (kamilica, kadulja) ili s dodatkom eteričnih ulja (eukaliptus, ravensara), kupanje u vrućoj vodi, ovlaživači zraka mogu pomoći olakšanju tegoba.
• Važno je i obilno uzimanje tekućine, a izbjegavati alkohol jer može pogoršati otečenost sluznice.
• Preparati s echinaceom, vitaminom C i cinkom mogu doprinijeti bržem smirenju simptoma prehlade i infekcija gornjeg dišnog sustava.

Kako bi se spriječio akutni rinosinusitis, preporuka je :

• izbjegavanje izvora zaraze odnosno distanca od bolesnih osoba,
• ovlaživanje zraka,
• izbjegavanje onečišćenog zraka, pušenja i zadimljenih prostora,
• u skladu s trenutno važećim pandemijskim preporukama: nošenje maski u zatvorenom prostoru i pojačana briga o higijeni ruku.

Rinosinusitis se ubraja u najčešće intervencije primarne zdravstvene zaštite diljem svijeta i predstavlja značajan zdravstveni problem uzrokujući financijska opterećenja zdravstvenog sustava, smanjenje radne sposobnosti i kvalitete života oboljelih. Dijagnoza se postavlja temeljem pregleda i simptoma koje pacijent navodi, a u praćenju i savjetovanju pacijenata od velike je važnosti i uloga ljekarnika.

Za sva pitanja i nedoumice, s povjerenjem se obratite svom ljekarničkom timu.

Pročitajte još i:

Endometrioza

Ovisnost o nazalnim dekongestivima

Kašalj – važnost inhalacije i hidratacije

Samoliječenje

Intolerancija na hranu