Šećerna bolest i COVID-19

Već smo mjesecima svjedoci da infekcija COVID-19 može zahvatiti sve, bez obzira na dob, spol ili zdravstveno stanje. U većine zaraženih osoba razvije se blaga ili umjerena bolest te se oporavljaju bez bolničkog liječenja.

Komplikacije poput teške upale pluća ili akutnog respiratornog distres sindroma, septičkog šoka i multiorganskog zatajenja s fatalnim ishodom zamijećene su značajno češće u osoba starije dobi te onih s kroničnim bolestima. Posebice kardiovaskularnim i plućnim oboljenjima, zloćudnim bolestima te šećernom bolesti.

Šećerna bolest tip 2 – tihi ubojica

Šećerna bolest tip 2 još je jedna globalna pandemija, zovemo je još i tihim ubojicom. Godinama se razvija bez simptoma te se vrlo često dijagnosticira tek kad već postoje brojne komplikacije. Zbog svoje rastuće prevalencije i pridruženih komplikacija koje smanjuju kvalitetu i životni vijek oboljelih, već desetljećima pripada skupini vodećih kroničnih nezaraznih bolesti na globalnoj razini.

Šećerna bolest tip 2 i veći rizik obolijevanja

Poznato je da bolesnici sa šećernom bolesti tip 2 imaju veći rizik obolijevanja od virusnih infekcija. Ima više uzroka i teorija zašto je to tako.

Šećerna bolest ima negativan utjecaj ne samo na gušteraču, već gotovo na sve vitalne organe.
Kod bolesnika sa šećernom bolesti tip 2, a posebno onih s hiperglikemijom, umanjen je imunološki odgovor na infekciju.
Hiperglikemija, za koju se zna da potencira kroničnu upalu, smatra se jednim od uzroka veće sklonosti bolesnika s dijabetesom za razvoj infekcija. Ta upala odgovorna je za sve kronične komplikacije koje vežemo uz dijabetes. Ona može djelovati na akutni imunološki odgovor i modulirati ga.
S druge strane, osobe sa šećernom bolesti tip 2 su uglavnom pretile, a debljina je dodatni rizični čimbenik težine virusne infekcije. Naime, debljina je karakterizirana kroničnom subkliničkom upalom što može dodatno ozbiljno narušiti zdravlje imunološkog sustava. Osim toga, abdominalna debljina mehanički smanjuje ventilaciju u donjim dijelovima pluća čime se povećava rizik razvoja pneumonije i smanjene saturacije krvi kisikom.
I komplikacije dijabetesa poput dijabetičke bolesti bubrega i ishemijske bolesti srca dodatno pogoršavaju situaciju za osobe s dijabetesom, čineći ih još vulnerabilnijim i sklonijim razvoju teških oblika COVID-19.
Bolesnici sa šećernom bolesti češće imaju atipičnu kliničku sliku u COVID-19 infekciji. Rjeđe nego opća populacija imaju tresavicu, pritisak u prsima i dispneju, stoga se i obično jave liječniku prekasno, kada već nastupi razvoj komplikacija.
Dodatno, čini se da COVID-19 napada beta stanice gušterače u kojima se stvara inzulin. To vodi poremećaju kontrole glikemije i komplikacija šećerne bolesti kao što su dijabetička ketoacidoza i teška inzulinska rezistencija.

Svi ovi razlozi čine šećernu bolest rizičnim čimbenikom za hospitalizaciju i smrtnost kod COVID-19 virusne infekcije

Prema podacima iz Kine dvostruko više bolesnika koji su hospitalizirani u jedinicama intenzivne njege u odnosu na druge bolesnike imalo je šećernu bolest. Smrtnost od COVID-19 infekcije u toj skupini bila je do tri puta veća u odnosu na ukupnu smrtnost od COVID-19 infekcije.

I druge studije su pokazale da je među onima sa smrtnim ishodom bilo između 21% i 35% osoba sa šećernom bolešću. Iz dosadašnjih istraživanja može se zaključiti da je smrtnost od COVID-19 oko tri puta veća u osoba s dijabetesom u odnosu na opću populaciju.

Kako bi se prevenirala zaraza koronavirusom, važno je pridržavati se svih epidemioloških mjera

Zdrave životne navike, uključujući uravnoteženu prehranu, kretanje u okvirima vlastitih mogućnosti.
Redovito uzimanje terapije za dijabetes i pridružene bolesti (povišen krvni tlak, povišeni kolesterol…) neophodne su mjere za kontrolu glikemije.
Dobra regulacija glikemije najbolji je preduvjet za bolji ishod u slučaju pojave zaraznih bolesti.
Dijabetičarima se također preporučuje cijepljenjem se zaštititi i od ostalih zaraznih bolesti: gripe, pneumokoka, herpesa zostera te hepatitisa B.

Ako do zaraze COVID-19 ipak dođe, dijabetičari s blagim simptomima mogu se liječiti kod kuće uz odgovarajuće mjere zaštite ostalih ukućana.

Važno je redovito vršiti samokontrolu šećera u krvi.
Poželjno je vršiti i samokontrolu ketona u krvi ili urinu.
Nastaviti s uobičajenim terapijom za regulaciju dijabetesa te po potrebi prilagoditi doze inzulina.

Za neke lijekove možda će liječnik preporučiti smanjenje doze ili pak privremeno ukidanje dok se stanje ne normalizira. U slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja (povraćanje, slabost, nedostatak zraka, bol u prsima) potrebno je odmah se javiti u nadležnu hitnu službu zbog mogućeg naglog pogoršanja bolesti.