Proljev (dijareja)

Proljev ili dijareja jedna je od najčešćih bolesti na svijetu

Karakterizira ga povećanje učestalosti stolice, volumena stolice te udjela vode u stolici. Pritom dolazi do prekomjernog gubitka vode i elektrolita iz organizma.

Uz proljev se mogu javiti mučnina, povraćanje, ali i povišena tjelesna temperatura, a često ga prate bolovi u trbuhu i osjetljivost trbuha na dodir. Osim tih simptoma mogu se javiti i opći simptomi poput klonulosti, bolova u mišićima i zglobovima, osjećaj nemoći, glavobolja.

Trajanje proljeva

Prema trajanju dijeli se na:

akutni proljev (traje kraće od 14 dana)
perzistentni (traje između dva i četiri tjedna)
kronični (traje dulje od četiri tjedna).

Proljev je nespecifičan simptom širokog spektra gastrointestinalnih poremećaja.

Tu ubrajamo gastrointestinalne infekcije uzrokovane virusima, bakterijama i parazitima, upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis, Chronova bolest), nepodnošenje određene hrane, maligne bolesti gastrointestinalnog sustava. Također, može biti posljedica uzimanja nekih lijekova, a uzrok može biti i neumjereno konzumiranje alkohola i zlouporaba laksativa.

Uzročnici akutnog proljeva su većinom virusi (npr. rotavirus).Virusne infekcije su češće od bakterijskih.

Bakterijske infekcije su češće u ljetnim mjesecima i na putovanjima na mjesta s nižim stupnjem higijene. Visoke ljetne temperature idealne su za brzo razmnožavanje bakterija u hrani, a određene vrste hrane predstavljaju osobito plodno tlo za širenje crijevnih infekcija (svježi sirevi, mlijeko, sladoled, kolači sa kremom, hrana koja sadrži jaja koja nisu u potpunosti termički obrađena, meso – piletina, mljeveno meso).

Najvažnija posljedica proljeva je dehidracija (opći simptomi – klonulost, slabost, žeđ, suha usta, snižen krvni tlak, smanjeno izlučivanje urina).

Kako si pomoći?

Terapija proljeva je najčešće simptomatska, ali neke bakterije i paraziti zahtijevaju specifičnu terapiju. Terapija se sastoji od rehidracije, prehrane (dijeta) i terapije lijekovima (antimikrobni lijekovi, antidijaroici (lijekovi za smanjenje ili zaustavljanje proljeva), probiotici).

Ako je poznat uzrok proljeva preporuka je ukloniti ga (npr. intolerancija na određenu vrstu hrane).

Rehidracija

Rehidracija je najvažnija u terapiji proljeva, a posebno kod djece i starijih. U većini slučajeva provodi se oralnim putem, ali kod teže oboljelih može i intravenska primjena. Preporuka je da se sa rehidracijskim otopinama krene u prvih četiri do šest sati. Oralne rehidracijske otopine su tekućine koje se koriste za oralnu rehidracijsku terapiju.

Danas na tržištu postoje u obliku praška koji je potrebno otopiti ili gotovih otopina. Prašak je potrebno otopiti u volumenu vode naznačenom na ambalaži. Za otapanje je potrebno koristiti prokuhanu i ohlađenu vodu, a jednom pripremljena otopina može se čuvati najdulje 24 sata u hladnjaku.

Slani okus ovih otopina je glavna prepreka kod korištenja, a osobito kod djece. Dodatak okusa takvim otopinama pokazao je jednaku učinkovitost i sigurnost u postizanju rehidracije.

Prehrana

Preporuka je da se nastavi s uobičajenom prehranom prilagođenoj dobi bolesnika, iako postoji hrana koju treba izbjegavati. Hranu ne treba izbjegavati dulje od 4 sata od počinjanja oralne rehidracijske terapije. Kod dojenčadi ne treba smanjivati niti prekidati podoje. Starijoj djeci je potrebno davati više tekućine, uzimati manje obroke češće kroz dan.

Antidijaroici

Antidijaroici su korisni jer olakšavaju simptome i svakodnevno funkcioniranje bolesnika, ali postoje stanja kad ih je potrebno izbjegavati (povišena tjelesna temperatura, pojava krvi u stolici).

Probiotici

Probiotici pokazuju korisno djelovanje na crijevnu mikrofloru te tako smanjuju rizik od kolonizacije patiogenih bakterija i skraćuju trajanje proljeva i intenzitet simptoma.