Obična prehlada, gripa i COVID-19 su sve virusne bolesti koje se prenose kapljičnim putem i rukama.

• Do prijenosa dolazi kada zaražena osoba kašlje ili kiše, te dodiruje rukama nos ili usta i potom predmete, stoga je jedna od osnovnih metoda prevencije svih kapljičnih oboljenja adekvatna higijena.
• Za sve 3 bolesti slični su simptomi, no određene razlike ipak postoje.

Prehlada

Obična prehlada predstavlja akutnu virusnu upalu sluznice nosa, katkada i ždrijela. Može je uzrokovati preko 200 različitih vrsta virusa, ponajviše iz skupine rinovirusa, virusa parainfluence i adenovirusa.

Oboljenja se javljaju tijekom čitave godine (iako najviše u hladnijim mjesecima). Prema epidemiološkim podacima, odrasle osobe obolijevaju 2-3 puta godišnje od prehlade, a djeca čak 6-10 puta, pogotovo djeca koja idu u vrtić.

Bolest je najčešće blaga i traje do 3 dana.

Lokalni simptomi su:

• hunjavica,
• kihanje,
• začepljenost nosa,
• bistar sekret iz nosa.
• Tjelesna temperatura je obično normalna ili blago povišena, do 38 uz osjećaj umora i slabosti.
• Blagi bolovi u mišićima i kostima se mogući, ali nisu toliko izraženi kao kod gripe kod koje su to tipični simptomi.

Liječenje obične prehlade je simptomatsko:

• primjena dekongestiva nosne sluznice,
• ispiranje nosa fiziološkom ili morskom otopinom,
• obilno uzimanje tekućine i utopljavanje,
• po potrebi primjena antipiretika – lijekova za snižavanje povišene tjelesne temperature.

Vrlo rijetko, ako prehlada potraje više od sedam dana, može se razviti komplikacija u smislu upale srednjeg uha ili sinusa, što je onda većinom posljedica začepljenja nosa. Tada je potrebno javiti se liječniku koji će odlučiti o eventualnoj potrebi uzimanja antibiotika.

Potrebno je napomenuti kako su laboratorijski nalazi najčešće uredni, a sedimentacija eritrocita te broj leukocita su unutar referentnih vrijednosti. Vrijednost C-reaktivnog proteina (CRP) može biti uredna ili blago povišena.

Gripa i COVID-19

Gripa i COVID-19 potencijalno su teške i smrtonosne bolesti iako veći broj oboljelih razvije blaže kliničke oblike bolesti bez komplikacija. Iako se uglavnom liječe simptomatski, u težim slučajevima, a osobito u bolesnika s rizičnim čimbenicima, nužno je pravovremeno započeti i specifičnu antivirusnu terapiju.

Gripa

Gripa je sezonska bolest koja se javlja svake godine u zimskim mjesecima, dok se prehlada i COVID-19 mogu se javiti tijekom čitave godine.

Gripu uzrokuje virus influence tip A, B ili C. Ovisno o površinskim antigenima hemaglutininu (H) i neuraminidazi (N), razlikujemo podtipove virusa gripe A (H1N1, H3N2, H5N1 i dr.).

Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi, a kod većih promjena dolazi do novih podtipova. Zovemo ih i pandemijski sojevi, jer kada se pojave, zbog nepostojanja imuniteta u populaciji dovode do pandemija poput „španjolice“ (1918.), „azijske gripe“ (1957.) i pandemije 1968. i 2009. (tzv. “svinjska gripa”).

Zbog sposobnosi mutacije virusa gripe od gripe možemo oboljeti svake godine i to ne uvijek s istom kliničkom slikom.

Za gripu je inkubacija 1 do 4 dana, a osoba je zarazna 24 sata prije početka simptoma.

U kliničkoj slici gripe dominiraju opći simptomi koji se javljaju naglo:

• visoka tjelesna temperatura,
• glavobolja,
• umor,
• bolovi u kostima i mišićima,
• opće loše stanje,
• ponekad i gastrointestinalni simptomi poput mučnine, povraćanja i proljeva, koji su češći u manje djece i osoba starije životne dobi.

Nakon nekoliko dana od početka općih simptoma počinju:

• respiratorni simptomi (najčešće 3. dan bolesti) poput suhog kašlja,
• konjunktivitisa,
• žarenja ždrijela,
• sekrecije iz nosa.

Kašalj može potrajati i tjednima nakon što ostali simptomi prestanu.

Liječenje i komplikacije gripe

• Liječenje gripe sastoji se u mirovanju, nadoknadi tekućine, uzimanju lijekova protiv temperature i kašlja.
• Kod starijih osoba ili kroničnih bolesnika ukoliko dođe do komplikacija bolesti (sve jači kašalj, gnojni ili krvavi iskašljaj, dispneja) obvezan je i liječnički pregled.
• Komplikacije vezane za infekciju virusom gripe se najčešće javljaju kod djece ili starijih osoba s narušenim imunitetom.
• Komplikacije su ponajviše vezane za bronhitis i sekundarne bakterijske upale pluća, a vrlo rijetka komplikacija koja je moguća jest upala mozga (encefalitis).
• Nadalje, uz infekciju gripom mogu se pogoršati i od ranije postojeće kronične bolesti kod bolesnika koji imaju komorbiditete.

Cijepljenje protiv gripe

Osim higijenskih mjera, gripu je najbolje spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje se provodi svake godine od studenog do siječnja.

Preporučuje se:

• osobama starijim od 65 godina,
• bolesnicima s kroničnim bolestima (posebice pulmološkim i srčanim bolesnicima),
• imunokompromitiranim pacijentima,
• hematološkim i bubrežnim bolesnicima,
• dijabetičarima
• te zdravstvenim djelatnicima i onima koji pružaju skrb kroničnim bolesnicima.

Obavezne epidemiološke mjere (nošenje maski, higijena ruku, fizičko distanciranje) zbog pandemije COVID-19 pridonijele su ne samo prevenciji COVID-19 već i sprječavanju prijenosa i drugih respiratornih infekcija, pa i gripe.

COVID-19

COVID-19 je potencijalno opasna zarazna bolest, a kao njezin uzročnik je identificiran virus, nazvan SARS-CoV-2.

Za razliku od gripe, ne počinje tako naglo, a bolesnici dulje vrijeme mogu imati prisutne samo opće simptome ili tek blage respiratorne simptome.

U mlađih i imunokompetentnih osoba i gripa i COVID-19 su samoograničavajuće bolesti koje spontano prolaze unutar 5 do 7 dana, najčešće bez komplikacija i posljedica.

Prema raspoloživim podacima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana, s medijanom 5-6 dana, a osoba je zarazna 48 sati prije i 10 dana od prvih simtoma.

Rizičnim čimbenicima za težak oblik bolesti smatraju se dob starija od 60 godina i prisutnost komorbiditeta kao što su:

• šećerna bolest,
• arterijska hipertenzija,
• druge kardiovaskularne bolesti,
• kronična bubrežna bolest,
• maligna bolest,
• imunodeficijencija i
• pretilost.

Razvoj težih oblika bolesti

• Kod osoba koje razviju teže oblike bolesti COVID-19, kritičan je prelazak u drugi tjedan bolesti.
• Zaduha se najčešće razvija oko 8. dana bolesti, akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) oko 9. dana bolesti, a potreba za mehaničkom ventilacijom iza 10. dana.

Uz sve već dobro poznate epidemiološke mjere za sprečavanje širenja virusa, na raspolaganju su nam i cjepiva protiv gripe te nova cjepiva protiv COVID-19 bolesti.

Osnova prevencije svih bolesti briga je o vlastitom zdravlju koja uključuje:

• zdravu uravnoteženu prehranu,
• dovoljno sna,
• boravak na svježem zraku,
• redovitu fizičku aktivnost,
• izbjegavanje stresa koliko je to moguće.

Pročitajte još i:

Ljekovite biljke koje pomažu kod stresa

Šećerna bolest i COVID-19

Higijena nosa

Beta-glukan – čuvar vašeg imuniteta

Aromaterapija i eterična ulja