Nazalni dekongestivi

Dolaskom zimskih mjeseci sezonske bolesti poput prehlade i gripe postaju sve aktualnije. No može li se zaista uz začepljen nos, natečenu sluznicu i pojačanu sekreciju sluzi istinski uživati u čaroliji adventa i svim zimskim radostima?

Dok nam mediji nude širok izbor bezreceptnih lijekova, samoprozvanih junaka začepljenog nosa, svakog sa svojim nasmiješenim licem zadovoljnog pacijenta, moramo zadržati kritičan stav i razumijeti važnost savjesne i racionalne upotrebe tih lijekova.

Uzrok začepljenosti nosa

Najčešći uzrok nazalne kongestije, tj. začepljenosti nosa, upalne je prirode. Uslijed upalnog procesa dolazi do bubrenja sluznice nosa te izlaženja i nakupljanja tekućine i različitih upalnih stanica iz proširenih kapilara u sluznici. Zrak tada ne može normalno strujati što rezultira osjećajem začepljenosti.

Uzrok tome najčešće su akutne virusne ili bakterijske infekcije gornjih dišnih puteva, a pored njih i alergije koje nerijetko uzrokuju kroničnu kongestiju.

Nazalni dekongestivi (ksilometazolin, oksimetazolin, nafazolin i drugi) djeluju tako da stezanjem malih krvnih žila u nosu smanjuju otečenost sluznice i sekreciju sluzi iz nosa te na taj način nude trenutno olakšanje simptoma i “odčepljuju” nos.

No, njihovom nesavjesnom svakodnevnom upotrebom dolazi do stanja poznatog kao rhinitis medicamentosa, doslovnog prijevoda rinitis uzrokovan lijekovima. To je oblik upale sluznice nosa koji se prema nekim autorima javlja već nakon 5 dana kontinuirane primjene nazalnih dekongestiva. Stanje je obilježeno nazalnom kongestijom bez curenja nosa i kihanja. Najčešća kod mlađe odrasle populacije te uzrokuje skoro 10 % posjeta otorinolaringologu.

Začarani krug

• U ovom slučaju začepljenost nosa je uzrokovana rebound učinkom – povratnim oticanjem sluzice nosa zbog nestanka dekongestivnog učinka lijeka.
• Kako bi olakšali novonastale simptome, pacijenti ponovno primjenjuju nazalni dekongestiv i tako nesvjesno ulaze u začarani krug samoliječenja.

Kao kritičan faktor pri nastanku ovog stanja nadalje se navodi benzalkonij klorid, koji se često dodaje nazalnim dekongestivima kao konzervans. On dodatno oštećuje sluznicu i povećava njeno oticanje, što treba imati na umu prilikom izbora odgovarajućeg nazalnog dekongestiva.

Različiti oblici terapije ovisnosti o nazalnim dekongestivima ujedinjeni su oko istog cilja – prestanka uzimanja dekongestiva kako bi se omogućio oporavak oštećene sluznice. Naglim prekidom terapije dolazi do simptoma ustezanja i ponovne kongestije sluznice, pa je pacijentima potrebno olakšati “skidanje” s nazalnih dekongestiva.

Nazalni dekongestivi – kako prestati s korištenjem?

Terapija nazalnim kortikosteriodima tu se pokazala najučinkovitijom.

Od ostalih terapijskih mogućnosti, uz farmakološku (antihistaminici i antikolinergici), predložen je nastavak korištenja dekongestiva. Koristi se samo u jednoj nosnici, sve dok se začepljenost druge postepeno ne povuče. Iako navedeno nije dokazano u kliničkoj praksi, ono nudi zanimljivo alternativno rješenje.

Korikosteriodi smanjuju najteže simptome ustezanja već nakon tjedan dana terapije. Prema nekim autorima mogu se uvesti u terapiju i neposredno prije ukidanja dekongestiva kako bi se postigao najbolji učinak na smanjenje kongestije. Za postizanje optimalnog učinka trajanje terapije potrebno je ograničiti na 4-6 tjedana. Bitno je spomenuti i da ne postoje klinički dokazi različite učinkovitosti različitih vrsta kortikosteroida u terapiji ove vrste rinitisa.

Doziranje je potrebno prilagoditi svakom pojedinom bolesniku tako da uz pravilan način primjene dođe do optimalnog terapijskog učinka. Pravilna upotreba smanjuje nuspojave i poboljšava učinak lijeka, a odvija se na sljedeći način:

• Prije same upotrebe potrebno je dobro očistiti nosnice, najbolje fiziološkom otopinom
• Nakon skidanja poklopca s plastičnog nastavka za nos bočicu treba dobro protresti
• Prije prve upotrebe spreja nastavak pritisnuti nekoliko puta prema dolje da nastane fino raspršena maglica
• Glavu nagnuti naprijed tako da gledate prste na nogama, desnom rukom gurnuti nastavak u lijevu nosnicu i usmjeriti ga prema vanjskoj nosnoj stijenci
• Pritisnuti nastavak prema dolje da se oslobodi doza te udahnuti kroz nosnicu
• Postupak ponoviti i za drugu nosnicu
• Nakon upotrebe obrisati nastavak za nos čistom maramicom te zatvoriti poklopcem
• Sprej za nos treba redovito čistiti, oprati toplom vodom i osušiti na zraku

Kao koristan dodatak terapiji mogu se koristiti sprejevi otopina morske soli hipertonične koncentracije. Oni smanjuju oticanje i nazalnu kongestiju pritom smanjujući potrebu za nazalnim dekongestivima, oni omogućuju oporavak oštećenoj sluznici te mogu biti korisni kao adjuvantna terapija.

Također je dokazano da istovremena upotreba sprejeva otopina morske soli uz nazalne dekongestive može smanjiti njima uzorokovano oštećenje sluznice.

Proces “skidanja” s nazalnog dekongestiva

Prema preporuci proizvođača jedne vrste komercijalno dostupnog spreja proces “skidanja” s nazalnog dekongestiva obuhvaća sljedeće korake:

• 1. tjedan u jednu nosnicu primjenjivati sprej otopine morske soli, a u drugu dekongestiv. Idućeg dana ponoviti postupak s drugom nosnicom.
• 2. i 3. tjedan u obje nosnice primjenjivati sprej otopine morske soli više puta dnevno, a dekongestiv samo navečer. Nakon tjedan ili dva koristiti samo sprej morske soli, a dekongestiv ukinuti.

Ovisnost o nazalnim dekongestivima

U današnje je vrijeme ovisnost o nazalnim dekongestivima vrlo učestao problem kojeg lako možemo spriječiti. Iako ne postoji standardizirani pristup liječenju, prevencijom kroz edukaciju pacijenata o pravilnom načinu uporabe, potencijalnim opasnostima sprejeva nazalnih dekongestiva te prirodi bolesti kojima se ona “liječi” možemo spremno pristupiti rješavanju ovog vrlo aktualnog problema.

Pročitajte još i:

Kašalj – važnost inhalacije i hidratacije

Crna bazga i njezin imunomodulatorni učinak

Samoliječenje

Sindrom suhog oka