Migrena

Od povremenih glavobolja pati oko 80% svjetskog stanovništva, a oko petine njih od migrene. U Hrvatskoj od migrene boluje oko 400.000 osoba, pri čemu su žene triput više zahvaćene od muškaraca. To se objašnjava utjecajem spolnih hormona i čestom pojavom napadaja migrene u vrijeme menstruacije.

Smatra se da svaka 5. žena barem jednom doživi napadaj migrene.
Najčešće se prvi put pojavljuje u pubertetu ili adolescenciji, a najviše napadaja imaju ljudi između 35.-te i 45.-te godine.
Studije pokazuju da se češće javlja unutar obitelji.
Bol koja se javlja kod migrene je najčešće pulsirajuća, stežuća, pacijenti imaju osjećaj velikog pritiska u glavi.
Može biti jednostrana ili obostrana, dok po intenzitetu može biti umjerena do jaka i trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.
Bolovi obično popuštaju ili prestaju kad osoba zaspe.

Migrena i prateći simptomi

Prilikom napadaja migrene često se javljaju simptomi poput:

mučnine,
povraćanja,
znojenja,
nerijetko i preosjetljivost na buku i svjetlo.

Bol se pogoršava čak i uz malu fizičku aktivnost.

Neki ljudi imaju migrene s tzv. aurom koja se može iskazati kroz vidne smetnje u obliku:

bljeskova pred očima,
svijetlih točkica koje “lete”,
slika slomljenih ogledala,
dvoslike.

Kod nekih se mogu pojaviti i trnci koji se šire pa čak i oduzetost dijela tijela, no dosta rjeđe.

Navedeni simptomi mogu prethoditi migreni, a mogu se i nastaviti.

Migrena je jedna od češćih glavobolja sa karakterističnim simptomima te ju liječnik u većini slučajeva može ustanoviti već na osnovi samog razgovora s pacijentom.

Postoje dva tipa lijekova kod liječenja migrene:

akutna terapija – uzimaju za vrijeme samog napadaja migrene,
profilaktička terapija – uzima za prevenciju napadaja migrene.

Nakon što liječnik utvrdi migrenu, preporučuje i propisuje individualnu, personaliziranu terapija za pacijenta. Preporučuje se vođenje dnevnika glavobolje s ciljem postizanja što je moguće bolje kontrole boli.

Izbor lijekova ovisi o jačini, učestalosti i trajanju bolova, kao i o stupnju onesposobljenosti u svakodnevnim životnim aktivnostima. Migrena kod nekih pacijenata može uvelike narušiti kvalitetu života, sprječavajući ih i onemogućavajući u brojnim, svakodnevnim aktivnostima.

Dobro objašnjenje njenog nastanka, simptoma i načina liječenja je veoma bitno. Pacijentima pomaže razumjeti kako se migrena ne može izliječiti, ali se može kontrolirati, što u konačnici rezultira i boljim uspjehom u terapiji.

Kod slabih i umjerenih bolova, pacijentima se obično propisuju analgetici poput paracetamola, lijekova iz skupine nesteroidnih antireumatika (npr. ibuprofen,ketroprofen) ili acetilsalicilna kiselina.

Bitno je naglasiti da se navedeni analgetici u načelu ne bi se smjeli primjenjivati bez savjeta i liječnika dulje od 3 do 5 dana.

Ukoliko se analgetici često i/ili neopravdano koriste, mogu izazvati paradoksalnu glavobolju, tzv. ”glavobolju uzrokovanu analgeticima”, čime pacijenti zapravo upadnu u začarani krug.

Kod jačih bolova liječnik može ordinirati terapiju tzv. triptanima, koji su ciljani lijekove za liječenje migrene, a uzimaju se samo prilikom napadaja migrene, ne smiju se uzimati za njenu prevenciju.

U novije vrijeme se koristi i profilaktička terapija koja se bazira na tzv. monoklonskim protutijelima, koji specifično djeluju na molekule koje sudjeluju u procesu nastanka migrene. Takva terapija se aplicira puno rjeđe(čak i jednom u 3 mjeseca) i visoko je učinkovita.

Druge metode koje se često koriste u liječenju migrene su:

Akupuntura, čiju učinkovitost potvrđuju brojne studije.
Terapija botulin-toksinom tipa A kod kronične migrene.
Magnezij – mineral koji je zadnjih godina dosta dobio na popularnosti, može pomoći kod pacijenata s migrenom. Tako primjerice, njemačke smjernice za liječenje migrene preporučuju i za prevenciju i terapiju migrene 2 puta dnevno po 300 mg magnezija.
Izbjegavanje određenih namirnica i pića poput čokolade, sireva, crnog vina i nekih orašastih plodova može smanjiti učestalost migrene.
Promjena životnih navika poput prestanka pušenja, pretjeranog konzumiranja kave, zdrave prehrane, više kvalitetnog sna i tjelovježbe mogu pomoći ljudima koji boluju od migrene.

Informacije u članku su informativnog karaktera i nisu namijenjene za dijagnozu, prevenciju i/ili liječenje migrene. U slučaju bilo kakvih simptoma, molimo obratite se Vašem liječniku jer migrenu utvrđuje samo liječnik, kao i terapiju iste.