Metabolički sindrom

Metabolički sindrom nazivaju još i bolešću modernog doba.

Metabolički sindrom uvjetovan je sjedilačkim načinom života, nekvalitetnom, neredovitom, brzom prehranom i stresom.

Poznat je i pod nazivima sindrom X, sindrom inzulinske rezistencije, smrtonosni kvartet, sindrom pretilosti i dislipidemije.

To je skupina metaboličkih nepravilnosti koje povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Njegovo rano uočavanje pomaže u prevenciji tih bolesti. U Hrvatskoj je metaboličkim sindromom zahvaćeno više od 35% populacije.

Počinje se istraživati 70ih godina prošlog stoljeća i postoji mnogo definicija kojima se pokušava objasniti. Međunarodna federacija za dijabetes daje 2005. godine opće priznatu definiciju metaboličkog sindroma.

Metabolički sindrom je definiran visceralnom pretilošću (centralna, trbušna), uz prisutnost bar 2 od 4 navedena kriterija:

povišeni krvni tlak (≥130/85 mm Hg)
povišena razina glukoze u plazmi natašte (≥5,6 mmol/L)
povišena koncentracija triglicerida u krvi (≥ 1,7 mmol/l)
niska razina HDL kolesterola (<1,29 mmol/l za žene, <1,03 mmol/l za muškarce).

Metabolički sindrom u Hrvatskoj

Visceralna pretilost je čest problem u Hrvatskoj. Procjena je da više od 43% stanovnika ima problem s prevelikim opsegom struka. Brojke su različite za muškarce i žene, a kreću se od 80 (88) cm za nježniji spol do 94 (102) cm za muški dio stanovništva.

Iako se kod nas trbuščić (veći ili manji) ne smatra posebnim zdravstvenim problemom, već estetikom, to je prvi korak ka ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama s doživotnom terapijom. U masnom tkivu koje se nakuplja oko trbuha oslobađaju se tvari koje sudjeluju u regulaciji gladi, inzulinske osjetljivosti, metabolizmu lipida i nastanku upalnih procesa. Razlozi nastanka metaboličkog sindroma nisu do kraja razjašnjeni. Danas se smatra da je u pitanju kombinacija genetike, vanjskih čimbenika i metaboličkih interakcija u organizmu.

Osnovni zdravstveni problemi do kojih metabolički sindrom može dovesti su:

dijabetes tipa 2,
razvoj kardiovaskularnih bolesti,
povećana smrtnost,
pojava bolesti bubrega,
masna jetra,
sindrom policističnih jajnika,
neki oblici karcinoma,
giht,
demencije.

Najveći problem s kojim se susreću ljekarnici i liječnici prilikom savjetovanja i terapije metaboličkog sindroma je nesuradljivost pacijenata. Simptomi dijabetesa, hipertenzije, pretilosti i povišenih „loših“masnoća i triglicerida u krvi ne bole, ne stvaraju veće neugode i zapreke u svakodnevnom životu pa se terapija i pridržavanje uputa ne provode.

Time ulazimo u svojevrsni začarani krug jer su neadekvatna prehrana i sjedilački način života glavni „krivci“ za stvaranje uvjeta u kojima se javlja metabolički sindrom. Kada krenu ozbiljne komplikacije, povećava se suradljivost, ali u većini se slučajeva tada jednostavnijim promjenama u načinu života i prehrani ne može se riješiti postojeće stanje organizma.

LIJEČENJE

Osnovni način liječenja metaboličkog sindroma je smanjenje tjelesne težine uvođenjem dijetnog režima prehrane i tjelesne aktivnosti od barem 30 minuta dnevno, 5 dana u tjednu. Već s malim pomacima u redukciji tjelesne mase od 5-10 % u godinu dana, dolazi do pozitivnog učinka na niz čimbenika koje želimo izmijeniti. Povećava se osjetljivost na inzulin, snižava se vrijednosti krvnog tlaka, triglicerida i LDL kolesterola. „Topljenjem“ masnih naslaga smanjuju se i količine medijatora upale u krvotoku.

PREHRANA

Kod prehrane je bitno da masti čine između 25-35% unesenih kalorija dnevno, pri čemu se mora paziti na vrstu (poželjne su nezasićene masti, nepoželjne trans masne kiseline i zasićene masnoće).

Treba uvesti veći broj obroka voća i povrća te cjelovitih žitarica i povećati unos vlakana (25-30 g prehrambenih vlakana dnevno snižava razinu kolesterola do 12%). Isto tako smanjiti unos soli, što će rezultirati značajnim sniženjem vrijednosti krvnog tlaka i smanjiti unos jednostavnih šećera. Dijetalni režimi prehrane, koji se najčešće koriste u liječenju metaboličkog sindroma su DASH dijeta, Mediteranska dijeta i dijeta niskog glikemijskog indeksa.

DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertesion) je izvorno namijenjena osobama koje pate od hipertenzije, a djeluje i na sniženje glukoze i triglicerida u krvi.
Mediteranska dijeta je istražena, financijski dostupna i djelotvorna ne samo na liječenje simptoma metaboličkog sindroma, već i na snižavanje rizika od karcinoma, pojave Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Dopušta „sitne“ grijehe poput koje čaše crnog vina nakon obroka, sira i slatkiša.
Glikemijski indeks je mjera za brzinu povišenja glukoze nakon konzumiranja neke namirnice. Poželjne su one s niskim glikemijskim indeksom, a utjecaj imaju na razinu glukoze i lipida u krvi.

Novije studije pokazuju i djelotvornost uzimanja određenih vrsta probiotika i suplemenata vitamina D u borbi protiv metaboličkog sindroma. Korištenje preparata s omega-3 masnim kiselinama može sniziti razinu triglicerida u krvi, djelovati protuupalno i smanjiti rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Preparati na bazi beta glukana iz zobi ili ječma kao i fitosteroli mogu se koristiti za snižavanje razine kolesterola u krvi.

Ukoliko promjene u načinu prehrane i životnih navika ne donesu željene rezultate, kreće se s uvođenjem lijekova u terapiju. Bitno je paziti na savjete liječnika i ljekarnika te provjeriti kosi li se propisana terapija receptnih lijekova s dodacima prehrani koji se koriste. Ukoliko postoje nedoumice oko uzimanja terapije ili provođenja dobivenih uputa, obratite se našim djelatnicima.

U ljekarni možete dobiti stručni savjet, pomoć pri regulaciji tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka i glukoze te savjete o promjeni prehrambenih navika i dijeti.

Pročitajte još i:

Dijabetes ili šećerna bolest