Krpelji – sezonski aktivni

Dolaskom toplijih mjeseci provodimo više vremena u prirodi i na otvorenom, no to za sobom povlači i povećanu opasnost od kontakta s krpeljima.

Na njihovu aktivnost bitno utječu temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost.

Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj) te u ranu jesen (rujan), dok se u zimskom periodu mogu susresti ako se radi o blagoj zimi bez velikih hladnoća i snijega. Najaktivniji su u jutarnjim i večernjim satima.

Krpelji u Hrvatskoj i gdje se nalaze?

Kod nas, najrasprostranjeniji su šumski krpelji (Ixodes ricinus).

Krpelji se najčešće nalaze na listovima i granama grmlja i niskog raslinja, u šikarama i u prizemnom sloju šuma, visine do jednog metra. Svoju žrtvu ne traže aktivno, već čekaju prolazak prikladnog domaćina. Dovoljno je očešati se na o grm ili travu da se prihvati na domaćina.

Polako gmižući, krpelj traži prikladno mjesto uboda, što obično traje nekoliko sati. Obično biraju mjesta na kojima je koža tanja i nježnija jer tamo lakše prodiru rilom kroz kožu i dođu do krvi.

Kod odraslog čovjeka to je najčešće oko gležnjeva, stražnja strana koljena, prepone, pazusi, ispod dojki, unutarnja strana lakta i vrat.

Kod djece se češće mogu naći na glavi, pogotovo iza ušiju.

Prilikom uboda, koji traje desetak minuta, luče i tvari koji imaju djelovanje poput anestetika, zbog čega je ubod bezbolan.

Opasnost od krpelja

Opasnost kontakta s krpeljima leži u bolestima čije uzročnike oni prenose svojim ubodom. Najčešća od njih je Lyme borelioza (lajmska bolest) koju uzrokuje bakterija Borelia burgdorferi.

Očituje se različitim simptomima od kojih je najkarakterističniji pojava prstenastog crvenila oko mjesta uboda, a kasnije se može javiti i vrućica, mučnina, glavobolja i opća lsabost slična gripi. Bolest može proći spontano, a osobito ako se liječi odgovarajućim antibioticima.

U Hrvatskoj je zastupljen i krpeljni meninoencefalitis (KME), uglavnom na području između Save i Drave te u Gorskom Kotaru. Uzrokuje ga virus, a većinom se javljaju simptomi slični gripi dok se kod manjeg broja zaraženih osoba razvija klasična slika meningitisa.

Postoji i cjepivo protiv KME čija zaštita traje tri godine, nakon čega se treba ponoviti, a preporučuje se svima koji prefesionalno ili rekreativno često borave u staništima krpelja na endemskim područjima.

Zaštita od krpelja

Najvažnija je prevencija, stoga postoje nekoliko mjera koje se mogu poduzeti da ne dođe do uboda:

•  Izbjegavati područja bogata krpeljima, te hodati označenim stazama, izbjegavajući grmlje, šikare, te sjedenje i ležanje na travi.
• Preporučuje se odjeća svjetlih boja radi lakšeg uočavanja krpelja, te glatki materijali na koje će se krpelj teže uhvatiti. Nositi duge hlače i pritom nogavice uvući u čarape te majice i košulje dugih rukava i njih uvući u hlače.
• Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) – potrebno ih je nanijeti na izložene dijelove tijela i pritom se držati uputa proizvođača kako bi se osigurala maksimalna zaštita.
• Nakon povratka kući treba pregledati cijelo tijelo i svu odjeću te se otuširati.

Ako do uboda ipak dođe, treba što prije odstraniti krpelja pincetom, pritom pazeći da krpelja zahvatite što bliže glavi te izvučete cijelog krpelja laganim povlačenjem. Izbjegavajte naglo povlačenje, stiskanje i gnječenje krpelja te premazivanje alkoholom, uljima ili bilo kojim drugim sredstvima jer može doći do pojačanog izlučivanja uzročnika bolesti u ljudsko tijelo.

Nakon odstranjivanja, preporučljivo je primijeniti antiseptik na kožu.

Pridržavanjem ovih savjeta osigurati ćete si nesmetan boravak u prirodi tijekom toplih ljetnih dana.

Pročitajte još i:

Putna ljekarna

Zaštita od sunca kod djece

Aloe vera i njezina upotreba

Hiperpigmentacija

Mediteranska prehrana – zdrav način prehrane