Kava je jedan od najpopularnijih i najšire konzumiranih napitaka diljem svijeta. Svima dobro poznato stimulativno djelovanje na središnji živčani sustav, kao i njezin okus i miris je čine sastavnim dijelom naših jutarnjih rituala. Mnogi od nas ne mogu zamisliti dan bez kave.
No koliko zapravo znamo o tom crnom napitku i njegovim učincima na zdravlje dok ga ispijamo na terasama u društvu prijatelja i obitelji ?
Učinci kave na zdravlje i kronične bolesti još uvijek predstavljaju predmet rasprave u svakodnevnom životu i u znanstvenoj zajednici.
Kavino lišće je jajoliko, uvijek zeleno i s gornje strane sjajno. Mirisni su cvjetovi bijeli i u nakupinama, dok je plod okrugla boba, najprije zelena, potom žuta, crvena i na kraju ljubičasta. U plodu su dvije sjemenke, one imaju kožastu i vrlo tanku ljusku koja je s kave u prodaji obično skinuta. Biljka daje plod tek od treće godine razvoja.
Povijest kave vraća nas u 15. stoljeće u tropske šume Afrike i to u njenu domovinu, Etiopiju. Dok kava potječe iz Etiopije, za nju se pročulo tek nakon uzgoja u južnoj Arabiji i Jemenu.
Kavu čini složena mješavina spojeva čiji profil ovisi o vrsti kave, prženju i obradi. Kofein je možda najpoznatiji spoj i najistraženija je komponenta kave. Kada se zrna zelene kave prže na visokim temperaturama, kemijske reakcije stvaraju brojne jedinstvene komponente. Oslobađa se kofein koji je vezan za klorogensku kiselinu u neprženoj kavi. Uz klorogensku kiselinu kava je bogata i drugim polifenolnim spojevima koji su odgovorni za njezin učinak na zdravlje. Od ostalih tvari kava sadržava približno 12% masnog ulja, 11.5% bjelančevina, 3% šećera (nepržena kava) te je izvor vitamina B3, magnezija i kalija.
Ovisno o vrsti kave i načinu pripreme, jedna šalica kave sadrži između 65 i 120 mg kofeina, koji se u potpunosti apsorbira iz želuca i tankog crijeva unutar 45 minuta od konzumacije napitka.
Metabolizira se u jetri preko sustava enzima citokroma P450 (CYP1A2). Glavni mehanizam djelovanja kofeina je antanogizam adenozinskih receptora. Ta vrsta receptora je široko rasprostranjena u ljudskom organizmu te je uključena u različite fiziološke i patofiziološke procese.
Uključeni su u regulaciji srčanog ritma i cirkulacije, lipolize (metabolizam masti), protoka krvi kroz bubrege, imunološkog sustava, sna, angiogeneze (nastanka krvnih žila) i različitih upalnih bolesti.
Rezultati novijih meta-analiza govore da konzumacija kave u umjerenim količinama (3-5 šalica dnevno) smanjuje kardiovaskularni rizik, dok konzumacija većih količina kave neće imati takav učinak.
Farmakološke studije su objasnile ovakav učinak – blokadom adenozinskih receptora dolazi do smanjenja srčanog ritma i atrijske kontraktibilnosti. Smanjen je stimulatorni učinak kateholamina na srčani mišić te dolazi do vazodilatacije. Nadalje, polifenolni sastojci kave smanjuju oksidativni stres, čime se poboljšava endotelna funkcija te imaju generalno protektivno djelovanje na stjenke krvnih žila.
U novije i možda manje poznate činjenice o učinku kave ubrajamo njezin utjecaj na dijabetes tipa 2.
Studije su dokazale da umjerena konzumacija kave (manje od 6 šalica dnevno) može smanjiti rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 čak za 33%. Isti učinak je primijećen i kod konzumacije kave bez kofeina. Tako ovaj učinak ponovno pripisujemo njezinim polifenolnim sastojcima i njihovom antioksidativnom učinku.
Farmakološke studije su dokazale da djelovanjem na različite transportne mehanizme glukoze u organizmu, polifenoli smanjuju razine glukoze u krvi te pokazuju sinergistički učinak s inzulinom, čime možemo objasniti benefite kave u ovom slučaju.
Sve je više dokaza u prilog zaštitnim učincima kave na razvoj bolesti jetre.
Klinički dokazi dobrobiti kave su procijenjeni u različitim jetrenim bolestima. Rezultati analiza govore da umjeren unos kave smanjuje stupanj jetrene fibroze i ciroze u bolesnika s postojećim jetrenim bolestima te je smanjen rizik povećanja jetrenih enzima i razvoja kroničnim jetrenih bolesti.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da ne postoji poveznica između konzumacije kave i rizika razvoja dispepsije, gastroezofagealnog refluksa, želučanih ulceracija, gastritisa i raka želuca. Kada govorimo o upalnim bolestima crijeva, iako kliničke smjernice preporučuju izbjegavanje kave u ovim stanjima, eksperimentalni dokazi ne daju jednoznačne rezultate. Govore da nema razlike prilikom konzumacije kave kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva u smislu pogoršanja simptoma te čak naglašavaju i potencijalno protektivna svojstva kave u ovom slučaju.
Njegova redovita konzumacija ne utječu na bolesnike s epilepsijom.
Do danas još uvijek postoje mnoge zablude o kavi i može li se u njoj uživati kao dijelu zdrave, uravnotežene prehrane. Posljednjih godina učinak kave na rizik razvoja mnogih bolesti bio je intenzivno proučavan, ponekad s kontradiktornim rezultatima.
Preporuka je da umjeren unos kave, do 4 šalice dnevno (otprilike 400 mg kofeina) ne predstavlja opasnost za zdravlje i može se konzumirati kao sastavni dio aktivnog stila života i uravnotežene prehrane.
Odjaviti se možete u bilo kojem trenutku. Pročitajte naš pravilnik privatnosti i uvjete kupovine.
