Intermitentno gladovanje (intermitent fasting ili IF) je režim dijete u kojem se ciklusi izgladnjivanja izmjenjuju s periodima „neograničenog“ unosa kalorija. U zadnje vrijeme veoma je popularno, naročito među amaterskim i profesionalnim sportašima.

Navodi se da mijenja tjelesnu kompoziciju kroz gubitak masti i da poboljšava vrijednosti krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Provođenje niskokalorijskih dijeta uzrokuje fiziološke promjene koje vode k adaptaciji tijela i na taj način sprječava ili na minimum smanjuje daljnji gubitak kalorija. To znači da tijelo postaje štedljivije s energijom i kalorijama jer uočava njihov manjak, a sve to provodi putem hormona, inzulina, glukagona i leptina.

Kako intermitentno gladovanje funkcionira?

Najčešće su metode gladovanje na određene dane u tjednu ili u vremenskom okviru unutar jednog dana.

• cjelodnevno gladovanje – 1 do 2 dana u tjednu potpunog gladovanja ili, u blažem obliku, do 25% preporučenog kalorijskog unosa po danu.
• naizmjenično gladovanje u tjednu – primjerice: ponedjeljak, srijeda, petak – gladovanje ili do 25% preporučenog kalorijskog unosa, a ostali dani su bez restrikcija u prehrani.
• gladovanje u vremenskom okviru jednog dana – svaki dan je gladovanje u određenom vremenu (primjerice metoda 16:8 znači da gladovanje traje 16h, a period kad se može jesti 8 sati, svaki dan isto).

Potrebno je naglasiti da ovaj način držanja dijete nije prikladan za određene skupine ljudi – kod ljudi s određenim zdravstvenim stanjima koja zahtijevaju redovito uzimanje hrane poput dijabetesa, poremećaja u prehrani (poput anoreksije ili bulimije), kod upotrebe lijekova koji se uzimaju s hranom, potom za trudnice, dojilje, adolescente itd.

Prije svake dijete ili početka vježbanja preporučuje se savjetovanje sa svojim liječnikom.

Najčešća pitanja vezana za intermitentno gladovanje (IF):

1) Što smijem piti za vrijeme IF?
Može se piti naravno voda, crna kava ili čaj bez šećera – sve što ne sadrži kalorije, tako da eventualno samo zaslađivači bez kalorijske vrijednosti dolaze u obzir, ukoliko se bez njih ne može.

2) Ubraja li se i vrijeme spavanja u period gladovanja?
Ubraja se.

3) Što bi trebalo konzumirati u periodu kada je dopušteno jesti?
Radovi na Yale-u su pokazali da nakon perioda gladovanja, ukoliko je prvi obrok s malo ugljikohidrata, aktivnost gena koja povećavaju gubitak kalorija i masti su povećani s takvim obrokom. Ako se pak uzme visokougljikohidratni obrok, aktivnost tih enzima je smanjena.

Područje IF-a još nije dovoljno istraženo za jednoznačne zaključke, no istraživanja su sve češća stoga bismo ubrzo mogli dobiti odgovor na pitanje da li je to brži i bolji način gubljenja kilograma od drugih dijeta.

Pročitajte još i:

Mediteranska prehrana – zdrav način prehrane

Celijakija – kada gluten postane problem

Dijabetes ili šećerna bolest

Vlakna

Žgaravica i GERB