Gripa je lako prenosiva zarazna virusna bolest dišnog sustava, uobičajena u zimskim mjesecima.

Simptomi gripe

Gripa nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima:

• vrućica (38-40°C) , tresavica
• jaki bolovi u mišićima, kostima i zglobovima
• jake glavobolje
• opći umor i slabost
• gubitak apetita.

Nakon nekoliko dana slijede respiratorni simptomi:

• osjećaj pečenja i stezanja u nosu
• suhoća i bol u grlu
• promuklost i bol iza prsne kosti
• suh i nadražajan kašalj
• upala očne spojnice (konjuktivitis).

Što je uzrok gripe?

Gripu uzrokuju virusi i postoje tri tipa virusa A, B i C. Oni se stalno mijenjaju, najviše virus influence tipa A. To znači da nikada ne možete razviti trajan imunitet na gripu. Tip A je najopasniji te najizgledniji da stvori epidemiju.

Kako se prenosi?

Simptomi gripe javljaju se jedan do tri dana nakon izlaganja virusu. Izvor zaraze je zaražen čovjek koji je zarazan jedan dan prije pojave simptoma do pet dana nakon što se bolest razvije. Širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) direktno s inficirane na zdravu osobu. Moguć je i indirektan prijenos preko predmeta koje je dirala zaražena osoba.

Pojava komplikacija određuje konačan ishod razboljevanja od gripe. Uobičajene komplikacije su bronhitis, sinusitis i bakterijska upala pluća. Upala pluća najteža je komplikacija i na nju valja pomisliti kada se pojave ponovno povišenje temperature, otežano disanje te gnojni i sukrvav iskašljaj. Kod kroničnih bolesnika kao komplikacija gripe može se javiti pogoršanje osnovne bolesti.

Gripa – liječenje

Kako je riječ o virusnoj bolesti, gripu najčešće liječimo simptomatski dok se antibiotici prepisuju samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije (upale pluća, sinusa, uha).

Simptomatsko liječenje uključuje mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine te korištenje sredstava za snižavanje temperature i bolova (paracetamol, acetilsalicilna kiselina).

Zaštita od gripe

Tijekom epidemije mogućnost zaraze virusom gripe je izrazito velika pa je potrebno češće provjetravanje prostorija, pranje ruku, dezinfekcija površina. Ipak te mjere nisu dovoljne za uspješnu borbu protiv gripe, puno bolju zaštitu pruža cijepljenje.

Cjepivo za gripu sastoji se od oslabljenih ili mrtvih virusa gripe.  Antigeni u cjepivu stimuliraju imunosni sustav da proizvede antitijela protiv tog soja te ga u ranom stadiju prepoznaje, napada i uništava. Da bi se razvio imunitet, potrebno je dva do tri tjedna. Zaštita nakon cijepljenja traje oko šest mjeseci, pa cijepljenje treba ponoviti svake godine. Nuspojave su rijetke. Može se javiti bolnost na mjestu uboda, koja se ublažava hladnim oblozima.

Cjepivo je svake godine različito – prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije. Cijepljenje je kontraindicirano za osobe koje su preosjetljive na jaja, proteine pileta, kanamicin i neomicin sulfat te aktivne pomoćne tvari u cjepivu.

Postoji i specifičan lijek za gripu. To je nova generacija antivirotika, zvanih inhibitori neuramindaze, koja je donijela veliki napredak u liječenju gripe. Lijek djeluje tako da blokira enzim koji je odgovoran za replikaciju virusa. Blokirajući uvijek nepromijenjeni dio virusa uništava ga i time zaustavlja njegovo daljnje širenje u tijelu. Bitno je da se lijek uzme tijekom prvih 48 sati (dva dana) od pojave simptoma bolesti. U tom slučaju lijek može gotovo u potpunosti zaustaviti gripu.

Pročitajte još:

Zatvor ili opstipacija

Kako čitati i razumjeti upute o lijeku?

Imunološki sustav – naš štit od bolesti