• Kategorija

12/06/2023
5 min čitanja
Podijeli:

Endometrioza

Što je endometrioza?

Endometrioza je kronična, progresivna bolest obilježena izvanmaterničnim nakupljanjem endometrija (tkiva sluznice) koja oblaže maternicu.

  • Endometriotično tkivo je osjetljivo na spolne hormone jednako kao i normalna sluznica maternice – raste, zadeblja i naposljetku se ljušti. Za vrijeme menstruacije, žena s endometriozom krvari ne samo iz maternice, nego i iz svih otočića endometrija izvan maternice, a nakupljena krv podražuje organe i izaziva iritaciju, grčeve i bol.
  • Endometrioza obično nastaje na potrbušnici ili površini trbušnih organa te obično prirasta za jajnike i ligamente koji daju potporu maternici. Rjeđe prirasta za vanjsku površinu tankog i debelog crijeva, mokraćovode, mokraćni mjehur, rodnicu ili na stijenku prsnih šupljina.
  • Često se pojavljuju i vezivne priraslice koje doprinose nastanku boli i mogu napredovati toliko da ometaju rad organa.

Smatra se da od endometrioze boluje 10 do 15% žena reproduktivne dobi, u brojkama govorimo oko 176 milijuna žena. Učestalost endometrioze se u posljednjih nekoliko desetljeća povećala i sve je više žena zahvaćeno ovim stanjem.

Otkud endometrioza?

Uzroci endometrioze nisu u potpunosti utvrđeni, postoji nekoliko teorija nastanka bolesti.

  • Jedna od njih je teorija o retrogradnoj menstruaciji – stanice sluznice maternice mogu “preseliti” na mjesta izvan maternice, gdje nastavljaju rasti. To se može dogoditi ukoliko se mali komadići sluznice odljušteni menstrualnim krvarenjem potisnu unatrag kroz jajovode prema jajnicima i trbušnoj šupljini, umjesto da se krvarenjem izbace van iz tijela.
  • Druga teorija govori kako neke stanice koje se nalaze izvan maternice imaju sposobnost pretvorbe u stanice sluznice maternice, odnosno endometrija.

Mnogi drugi nepoznati faktori također pridonose razvoju endometrioze. Smatra se da veliku ulogu ima genetska predispozicija, kao i djelovanje imunološkog sustava te okolišni faktori.

Dokazani čimbenici rizika za nastanak endometrioze su: visok rast, mršavost, kraći menstruacijski ciklusi, ranije menarhe, nuliparitet, dismenoreja te konzumacija alkohola i kofeina.

Kada posumnjati na endometriozu?

Endometrioza se često otkriva i do 10 godina nakon pojave. Razlog tome je šarolikost kliničke slike, pojedine žene uopće ne bilježe nikakve simptome koji bi upućivali na endometriozu, dok mnoge osjećaju izrazito naglašene i neugodne simptome.

Simptomi endometrioze su:

  • bolna menstruacija (dismenoreja)
  • bol prilikom spolnog odnosa (dispareunija)
  • kronična zdjelična bol koja je najjača za vrijeme menstruacije
  • abnormalna krvarenja
  • obilne i dugotrajne menstruacije
  • zatvor ili proljev
  • napuhnutost
  • bol prilikom mokrenja i defekacije
Dijagnoza endometrioze zbog česte asimptomatike može biti otežana

Ginekolog na osnovu anamneze može posumnjati na dijagnozu, a osobito su važni podaci o trajanju ciklusa, trajanju i obilnosti menstruacije, bolovima za vrijeme menstruacije ili prilikom spolnog odnosa te podatak o pojavnosti endometrioze u obitelji.

Nakon toga slijedi ginekološki pregled u kojem se ponekad mogu uočiti nalazi karakteristični za endometriozu – osjetljivost, napetost i bolnost zdjelice, ”zavaljena” maternica, palpabilni čvorići u cerviksu ili drugim spolnim organima.

Ultrazvuk može poslužiti za prikaz većih endometriotičkih žarišta. Također, MR može biti dobra dopuna UVZ nalazu, osobito ako se radi o dubokoj zdjeličnoj endometriozi.

U nekih bolesnica može biti povišen biljeg CA-125 koji je koristan za praćenje razvoja bolesti, ali isti može biti povišen i kod drugih stanja pa nije specifičan za postavljanje dijagnoze.

Endometrioza se sa sigurnošću može dijagnosticirati jedino laparoskopijom uz uzimanje komadića tkiva za analizu.

Endometrioza i neplodnost

Endometrioza se često otkrije sasvim slučajno prilikom ginekološke rutinske obrade ili zbog problema sa začećem. U 20-40% neplodnih žena će se otkriti endometrioza.

Ona dovodi do promjena struktura s posljedičnim razvojem priraslica unutar i oko jajovoda i jajnika, koje onemogućuju ovulaciju i funkciju žutog tijela. Zbog promjena unutar sluznice jajovoda dolazi do nemogućnosti prihvata jajne stanice u jajovod što za posljedicu ima nemogućnost oplodnje
unutar njega ili nastajanje izvanmaternične trudnoće.

Negativne promjene se događaju i unutar sluznice endometrija koji neadekvatno sazrijeva i nije u mogućnosti prihvatiti oplođenu jajnu stanicu. Često mjesto nastanka endometriotičnih žarišta su jajnici, na njima nastaju “čokoladne“ ciste ispunjene krvlju. Ciste mogu ometati ovulaciju i na taj način
pridonijeti razvoju neplodnosti.

Liječenje endometrioze

Endometrioza je bolest koja se danas još uvijek ne može izliječiti, ali primjenom odgovarajuće terapije mogu se znatno ublažiti simptomi i poboljšati opća kvaliteta života.

Razvoj minimalno invazivnih kirurških tehnika i farmakoloških pripravaka omogućio je širok spektar pristupa liječenju. Terapija najčešće uključuje liječenje lijekovima, kirurško liječenje i njihovu kombinaciju.

Cilj liječenja je maksimalna redukcija zahvaćenog tkiva, tj. rješavanje priraslica u svrhu ostvarenja trudnoće, uz poboljšanje kvalitete života na temelju smanjenja boli i poboljšanja kvalitete života.

Operativno liječenje u velikom broju slučajeva ne donosi konačno rješenje. Često je nakon njega ostvarenje trudnoće moguće tek primjenom jedne od metoda potpomognute oplodnje, dok kvalitetu života treba održati primjenom jednog od hormonskih pripravaka.

Hormonskim liječenjem nastoji se inhibirati sinteza estrogena, što dovodi do atrofije vanmaterničnih endometriotičnih implantata i izostanka njihove stimulacije i krvarenja. U svrhu medikamentoznog liječenja danas se koriste kombinirani estrogensko-gestagenski lijekovi, gestageni te agonisti gonadotropnog otpuštajućeg hormona.

Možemo li utjecati na endometriozu?

S obzirom da je endometrioza bolest na čiji tijek utječe razina hormona u tijelu, osobito estrogena, prehrana koja mijenja hormonalnu ravnotežu može znatno pridonijeti napredovanju ili poboljšanju simptoma.

Smatra se da endometriozu može pogoršati konzumacija štetnih masnih kiselina crvenog mesa, alkohola, kofeina i glutena.

S druge strane, prehrana koja može poboljšati simptome i usporiti napredovanje bolesti treba uključivati:

  • hranu bogatu vlaknima,
  • omega-3 masnim kiselinama (1400mg EPA i 1000mg DHA),
  • antioksidansima (vitamin E 400IJ, vitamin C, beta-karoten),
  • gama linolensku kiselinu (ulje noćurka i boražine),
  • hranu bogatu željezom.

Ljekovitost pojedinih biljaka i njihovo sinergističko djelovanje koje obuhvaća antioksidativno, protuupalno i antiseptičko djelovanje, poznato je dugi niz godina.

  • Kvercetin – pripada skupini flavonoida koji djeluje tako da zaustavlja rast endometrijskog tkiva te ima protuupalno i antioksidativno djelovanje.
  • Kurkuma – aktivne supstancije kurkumin i kurkuminoid djeluju protuupalno i antioksidativno. Njihovo blagotvorno djelovanje leži u činjenici da svojim djelovanjem ublažavaju upalu što pridonosi smanjenju osjeta boli, ali i dinamici rasta endometralnih žarišta.
  • N-acetil-cistein (NAC) – poznat po svom antioksidativnom djelovanju, visokoj bioraspoloživosti u tankom crijevu i poboljšanju protuupalne i antiproliferativne aktivnosti.

Podaci dobiveni iz studija ukazuju da sva tri spoja imaju protuupalno djelovanje i na taj način oponašaju farmakološko djelovanje najčešće korištenih lijekova za terapiju endometrioze.

Pročitajte još i:

Postporođajna depresija

Vitamin A – RETINOL

Dječja paraliza

Inhalatori

Tjemenica

Pročitajte još...