Zašto su antioksidansi važni?
Živimo u vremenu kada svi negdje žurimo, previše radimo, jedemo neredovito i nezdravo. Istovremeno nas okružuju različiti izvori zagađenja, sve jače štetno zračenje sunca, dim cigareta, alkohol, ispušni plinovi, zagađenja vode i zraka. Svi ti unutarnji i vanjski faktori uzrokuju stvaranje kisikovih slobodnih radikala.
Slobodni radikali su nestabilne molekule koje se u organizmu stvaraju prilikom vježbanja i za vrijeme pretvorbe hrane u energiju. Kroz vrijeme oni uzrokuju oksidacijski stres, lančane reakcije u tijelu pri čemu se oštećuje DNA i uništavaju se dijelovi stanice. Prilikom tog procesa dolazi do ubrzanog starenja i mutacije stanica, čime se stvara pogodno tlo za razvoj različitih bolesti. Među njima su karcinom, dijabetes, bolesti kardiovaskularnog sustava, kao što je npr. arterioskleroza, Alzheimerova i Pariknsonova bolest te bolesti oka (mrena ili makularna degeneracija).
Veliki broj tvari u prirodi, ali i u našem organizmu djeluje kao zaštita stanice od slobodnih radikala. Nazivaju se antioksidansi i stabiliziraju slobodne radikale kako ne bi uzrokovali štetu u organizmu.
Koji su najpoznatiji antioksidansi i gdje ih možemo naći?
Najpoznatiji antioksidansi su vitamini C i E, cink, koenzim Q10, karotenoidi kao beta-karoten, likopen, astaksantin, zeaksantin, lutein, selen, cistein te brojni flavonoidi iz raznih biljaka. Mogu se naći u hrani koju svakodnevno konzumiramo, pa tako veće količine vitamina E ima u orašastim plodovima, zelenom lisnatom povrću i suncokretovom, sojinom ili kukuruznom ulju. Vitamin C se može pronaći u kiviju, jagodama, agrumima, rajčici, paprici, kelju, prokulici, cvjetači. Beta-karoten sadrže mrkva, grašak, špinat, kelj, bundeva, brokula, marelica, breskva, mango i papaja. Luteina ima u zelenom lisnatom povrću, kukuruzu, narančama, grašku. Likopen se može dobiti iz marelica, lubenice, rajčice. Selena ima u kukuruzu, pšenici i riži, lješnjacima, mesu, siru, jajima, kruhu i tjestenini. Polifenoli, vrsta flavonoida iz kožice grožđa mogu se naći u crnom vinu.
Antioksidansi su predmet mnogih istraživanja u svijetu
Nažalost, rezultati tih istraživanja su oprečni i često nas mogu iznenaditi. Danas postoji niz kliničkih studija koje su pokazale da uzimanje antioksidansa u svrhu prevencije ili pomoćne terapije zloćudnih bolesti mogu imati štetne učinke.
U slučaju vitamina E, pokazalo se da nema utjecaja na smanjenu učestalost infarkta miokarda, moždanog udara ili pada smrtnosti. Dapače, može povećati rizik hemoragijskog moždanog udara i karcinoma prostate. Uzimanje vitamina E može povećati rizik krvarenja kod osoba koje uzimaju antikoagulanse u svojoj terapiji. Analiza studija provedenih u zadnjih pedesetak godina govori u prilog uzimanju vitamina E radi prevencije pojave Parkinsonove bolesti, ali ne i Alzheimerove bolesti.
Beta-karoten također nije zadovoljio očekivanja jer se pokazalo da ne štiti organizam od karcinoma niti kardiovaskularnih bolest, a neke studije su ga dovele u vezu s povećanim rizikom dobivanja karcinoma pluća kod pušača.
Međutim, dokazano je da kombinacija vitamina C, E i beta-karotena s cinkom za čak 25% može smanjiti i usporiti razvoj makularne degeneracije koja je vezana uz starenje. Rezultati su još bolji ukoliko se u kombinaciju dodaju još i lutein i zeaksantin. Na tržištu postoji veći broj pripravaka koji sadrže ove kombinacije antioksidansa, a djelatnici naših ljekarni mogu vam pomoći u odabiru pravog pripravka.
Vitamin C ima važnu ulogu u sintezi kolagena, rastu i obnovi stanica, zubnog mesa i krvnih žila. Neke su studije pokazale da vitamin C u većim dozama može smanjiti učestalost kardiovaskularnih komplikacija. Isto tako može smanjiti trajanje i ublažiti simptome prehlade. Ukoliko se dugotrajno uzimaju visoke doze vitamina C, mora se pripaziti na nadoknadu bakra u organizmu. Zbog toga što povećava apsorpciju željeza, oprez je potreban kod osoba koje pate od bolesti povezanih s prekomjernim nakupljanjem željeza.
Kada treba uzimati antioksidanse u obliku gotovih pripravaka?
Najbolji način za unos antioksidansa je raznovrsna prehrana, što bogatija voćem i povrćem. Tako se može zaštititi ljudski organizam od već navedenih bolesti jer u hrani svi antioksidansi dolaze u više različitih formi, dok se u gotovim pripravcima uglavnom sintetiziraju u jednom kemijskom obliku. Osim toga, u hrani postoji i veliki broj drugih spojeva koji zasigurno doprinose boljoj apsorpciji i potpomažu djelovanju antioksidansa u našem organizmu. Hranom se u organizam unose brojne tvari u malim količinama što može biti bolje od uzimanja velike doze odjednom kada se uzimaju gotovi pripravci.
U današnje doba brze prehrane, pržene hrane i preskakanja obroka javlja se potreba za uzimanjem gotovih pripravaka. Pripravci koji sadrže kombinacije vitamina i minerala štite od oksidacijskog stresa za vrijeme trajanja prehlada ili viroza.
Osobe koje se bave sportom za vrijeme treninga oslobađaju veliku količinu slobodnih radikala koje organizam ne može djelotvorno ukloniti pa im se preporuča uzimanje pripravaka koji sadrže antioksidanse.
Osobe koje se često izlažu suncu trebale bi se zaštititi od oštećenja i starenja kože. U ovu se svrhu najkorisnijim pokazao astaksantin, antoksidans puno jači od beta-karotena, koji se koristi i za zaštitu oka.
Antioksidansi bi mogli pomoći u liječenju neplodnosti kod žena i muškaraca te smanjuju simptome umora i slabosti. Mogli bi poboljšavati kognitivne funkcije te tako pomoći u liječenju multipleskleroze i simptoma Alzheimerove bolesti. Sve su to područja koja se još trebaju pomnije istražiti.
Pročitajte još i: