O virusu
Rota virus (RV) je najvažniji uzrok teških gastroenteritisa s dehidracijom u djece. Gotovo sva djeca do pete godine života dožive susret s rotavirusom, također virus često pogađa i dojenčad.
Jedna od glavnih značajki ovog virusa je zaraznost, visoka virulencija te velika otpornost na temperaturne promjene, sredstva za čišćenje i znatan broj antiseptika, Virus je stabilan u okolišu te se često pronalazi u vodi, a u prašini može preživjeti šezdeset dana, što sve skupa povećava mogućnost zaraze ovim uzročnikom. Teške rotavirusne infekcije javljaju se najčešće od siječnja do svibnja. Prijenos je feko oralnim putem, ali vrlo je vjerojatan i kapljični put prijenosa bolesti. Iako rijetke, opisane su i epidemije zaraženom vodom i hranom. Može se prenijeti i s površina u kućanstvu i s igračaka.
Klinička slika
Inkubacija traje od 24 do 48 sati. Rota virus (RV) gastroenteritis kod djece obično počinje povraćanjem i vrućicom, koji traju 2 do 3 dana, a vrlo brzo počinju učestale vodenaste stolice koje se nastavljaju još 4 do 5 dana, praćenih bolovima/grčevima u trbuhu te gubitkom apetita. Bolest traje ukupno 3 do 8 dana. Kod nekolicine djece proljev će trajati dulje jer RV može inducirati gubitak laktaze u mikrovilima tankog crijeva, stoga bi kod te djece trebalo izbjegavati laktozu u prehrani.
U oboljele djece treba prvenstveno tražiti znakove dehidracije kako bi se u slučaju potrebe na vrijeme posjetio liječnik. Dojena djeca imaju obično blažu kliničku sliku. Bolesnike s rota virus (RV) infekcijom treba hospitalizirati samo ako postoji dokaz teške dehidracije, nemogućnost uzimanja tekućine na usta (najčešće zbog dugotrajnijeg povraćanja), netipičnih simptoma i sekundarne bakterijske infekcije.
Liječenje
Primarni cilj liječenja su rehidracija i korekcija elektrolitskog disbalansa. Većini bolesnika (s blažim i srednje teškim gastroenteritisom) dovoljno je davati otopine peroralne rehidracijske soli (ORS), radi nadoknade vode, šećera i minerala. Zbog svojeg sastava navedeno ima prednost pred davanjem čaja ili čiste vode, a gazirani napitci i sokovi bi se svakako trebali izbjegavati budući da oni mogu dodatno pogoršati proljev. U slučaju da dijete doji, tada su svakako poželjni češći podoji radi sprječavanja dehidracije.
Čim dijete počne podnositi hranu, preporuka je nastaviti s normalnom prehranom. Rano započinjanje prehrane, izbjegavanje masne hrane i jednostavnih šećera skraćuje trajanje proljeva.
Uz oralnu rehidracijsku otopinu, preporučuje se suplementacija probioticima te cinkom kao jedan od važnih koraka. Probiotici su kulture živih mikroorganizama koje pokazuju korisno djelovanje na crijevnu mikrofloru te skraćuju trajanje proljeva i intenzitet simptoma, odnosno smanjuju rizik od kolonizacije patogenima. Također, probiotici se mogu primjenjivati zasebno ili miješati s oralnim rehidracijskim otopinama.
Prevencija
Sprječavanje rota virusa (RV) gastroenteritisa nije jednostavno jer je potrebna vrlo mala infektivna doza za nastanak infekcije. Klasične standardne preventivne mjere kao što su pranje ruku te dezinfekcija ruku i površina mogu smanjiti incidenciju ove bolesti, ali ne uspijevaju smanjiti širenje bolesti i reinfekciju.
Preventivnu ulogu ima i cijepljenje, a cjepivo štiti od težih oblika bolesti. Učinkovitost cjepiva je dokazana za pet najučestalijih sojeva rotavirusa u dječjoj populaciji. Rizične skupine djece koje bi se svakako trebale cijepiti protiv rotavirusa uključuju nedonoščad prije 33. tjedna gestacijske dobi, novorođenčad s prirođenim metaboličkim bolestima i srčanim manama, kao i dojenčad s kroničnim bolestima bubrega, jetre i teškim defektima središnjeg živčanog sustava. Cijepljenje protiv rotavirusne infekcije nije obavezno, već odluka isključivo ovisi o roditeljima nakon savjetovanja sa specijalistom pedijatrom koji poznaje i prati zdravstveno stanje djeteta. U Hrvatskoj je registrirano cjepivo protiv rotavirusne infekcije. Cjepivo se primjenjuje u dvije doze. Prvu dozu treba primijeniti između 6. i 14. tjedna, a iduću tek nakon minimalno 4 tjedna. Cijepljenje treba provesti do 24. tjedna.