Prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvaća i ždrijelo, grkljan a često dušnik i bronhe. Vrlo je blaga bolest jer nije praćena povišenom temperaturom, a klinički je karakterizirana hunjavicom i kihanjem, začepljenošću nosa te osjećajem suhoće ždrijela.
Prehladu mogu uzrokovati svi respiratorni virusi, ali obično se radi o virusima manje virulencije kao što su rinovirusi, reovirusi,koronavirusi, virus parainfluenze tip 4 i adenovirusi, dok je kod male djece važan respiratorni sincicijski virus. Poznato je čak preko 200 virusa koji mogu izazvati prehladu.
Prehlada je najučestalija bolest i susreće se tijekom cijele godine. Najčešće se javljaju tijekom jeseni i zime jer ljudi više vremena provode u zatvorenom prostoru što povećava vjerojatnost širenja virusa s jedne osobe na drugu. Prehlade obično počinju na kraju kolovoza ili početkom rujna, a učestalost im se polako povećava sljedećih nekoliko tjedana i ostaje visoka do ožujka ili travnja, kada se smanjuje. Osobito je česta među malom djecom, školarcima i studentima te se broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tijekom čovjekova života.
Inkubacija je obično vrlo kratka ( 1–3 dana) te je popraćena simptomima hunjavice, kihanja, kongestije nosa, peckanje očiju a katkad i blaga grlobolja.Može biti popraćena i nadražajnim kašljem kod manjeg broja ljudi te osjećaj mirisa i okusa je obično oslabljen.
Povišena temperatura obično nije prisutna ali pri infekciji patogenijim uzročnicima, na početku bolesti mogu biti izraženiji znakovi umora, glavobolje ili bolovi u mišićima.
Trajanje same bolesti je 4-6 dana.
Liječenje prehlade se nikad ne treba liječiti antibioticima, nego se vrši otklanjanje simptoma.
Budući da većina bolesnika nema povišenu temperaturu tj. nisu febrilni, potrebama antipireticima (lijekovi za snižavanje temperature) je mala. Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i suzdržavati se od velikih napora u sljedećih nekoliko dana.
Kod začepljenog nosa (kongestije nosne sluznice) mogu se koristiti nazalnidekongestivi (operil, septanazal) koji smanjuju otok i sekreciju sluzi nosa teantihistaminici.
Prije uporabe dekongestiva je vrlo važno prethodno očistiti nos fiziološkom otopinom kako bi primijenjena doza dekongestiva u nosnu sluznicu bila terapijski efektivna.
Ako je temperatura ipak prisutna valjalo bi upotrijebiti lijekove koji sadrže aktivne tvari poput paracetamola ili ibuprofena koji će prema svom mehanizmu djelovanja djelovati antipiretski (smanjit će temperaturu) i analgetski (smanjit će glavobolju, bolove u mišićima i općenito simptome malaksalosti.)
Ponekad se prehlada može zakomplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom. Obično su to bakterijske upale srednjeg uha (naročito kod djece),sinusa, te dušnika ili bronha.
Visoka temperatura praćena osjećajem hladnoće i treskavice, iskašljavanje sekreta, natečeni limfni čvorovi i bol lica u području paranazalnih sinusa mogu upućivati na bakterijsku infekciju.
U takvim stanjima se potrebno obratiti liječniku koju će procijeniti stanje pacijenta i u skladu s tim vidjeti da li je potrebno uzimati antibiotik ili ne.
Zbog vrlo lakog prijenosa virusa i velike izloženosti u pravilu prehladu nije moguće spriječiti. Specifična antivirusna zaštita ne postoji, a opće mjere nisu učinkovite. Istraživanja koja su ispitivala učinkovitost vitamina C u liječenju prehlade nisu dokazali direktnu korist. Postoje naznake koje upućuju da vitamin C djeluje na pojačano stvaranje inteferona koje organizam stvara kao odgovor na virusnu infekciju.
Odjaviti se možete u bilo kojem trenutku. Pročitajte naš pravilnik privatnosti i uvjete kupovine.
