Usna šupljina predstavlja jedinstvenu cjelinu čija je osnovna uloga žvakanje i gutanje hrane, te govor. Uravnoteženost svih bioloških procesa u ustima ima za posljedicu oralno zdravlje. Narušavanje te ravnoteže uzrokuje pojavu oralnih bolesti koje utječu na kvalitetu života pojedinca.
Afte, stručnim nazivom rekurentni aftozni stomatitis (RAS), poznate su i pod nazivom recidivirajući stomatitis, recidivirajuće aftozne ulceracije. Vrlo su neugodna bolest sluznice usne šupljine.
Afte su neinfektivne, okrugle, jasno ograničene bolne i recidivirajuće ranice (ulceracije) u ustima. Riječ je o oštećenjima pravilnog kružnog ili ovalnog oblika, sa žućkastim dnom i crvenim rubom. Dan ili dva prije nastanka afte, bolesnik na tom mjestu osjeća peckanje i/ili svrbež. Zatim se formira bijela papula koja prelazi u ulkus i raste.
Broj, veličina i učestalost pojavljivanja afti je različita. Pojavljuju se i do nekoliko puta godišnje. Uglavnom se pojavljuju na sluznici donje usne, dnu usne šupljine i donjoj strani jezika. Rjeđe zahvaćaju obraznu sluznicu, sluznicu gornje usne i meko nepce, a na zubnom mesu (gingivi) i tvrdom nepcu se ne pojavljuju.
Može se reći da afte obilježava nepredvidiv nastanak i ponavljanje. Bolest se prvi puta obično pojavljuje u djetinjstvu ili adolescenciji. Prisutna je u cijelom svijetu i javlja se u oko 20% populacije, češća je kod žena između 20. i 40. godine života višeg socioekonomskog statusa.
Poznato je da afte nisu infektivne, zarazne niti prenosive seksualnim kontaktom. Afte su bolne i stoga vrlo neugodne za pacijenta, a terapija je simptomatska i uključuje lokalno anestetike i antimikrobne lijekove, lokalnu ili sustavnu primjenu kortikosteroida, te imunostimulacijsku i vitaminsku terapiju. Afte se često ponavljaju i stoga utječu na kvalitetu života, no prognoza bolesti je dobra, jer recidivi obično prestaju u starijoj životnoj dobi.
RAS se uglavnom dijagnosticira isključivanjem drugih bolesti. Dijagnoza afti postavlja se na osnovi karakteristične kliničke slike i anamnestičkih podataka, a specifični testovi ne postoje. Biopsija je indicirana samo u iznimnim slučajevima, kad klinički nalaz nije tipičan, pa se želi isključiti druga bolest, najčešće karcinom u usnoj šupljini.
U većini slučajeva afte spontano nestaju stoga nije nužan odlazak liječniku ili stomatologu.
Ako smetnje potraju duže od tri tjedna ili se stanje pogorša, bolesnike je potrebno liječiti, jer su afte neugodne i bolne. Liječenjem samo smanjujemo bol kad se afta već pojavi i pomažemo da zacijeli što brže.
Ne postoji tretman kojim ćemo prevenirati nastanak afti. U slučaju izrazito bolnih afti može se upotrijebiti lokalni anestetik u gelu. Ordiniraju se također preparati koji pospješuju epitelizaciju. Uz preporuku liječnika, primjenjuju se topički kortikosteroidi u obliku masti i kapi. Kortikosteroidi suprimiraju upalu i ubrzavaju cijeljenje te samim time smanjuju bol i skraćuju trajanje afti. Isključivo su simptomatska terapija. Preporučljivo je uzimati preparate koji poboljšavaju imunitet. Za liječenje velikih afti daju se injekcije kortikosteroida oko same promjene.
Uz navedenu terapiju, za sprječavanje sekundarne infekcije primjenjuju se antiseptične otopine za usta na bazi klorheksidina, heksetidina ili triklosana nekoliko puta na dan. One također smanjuju neugodu i bol. Preparati u obliku spreja, otopine ili pastila koji sadrže benzidamin isto mogu olakšati tegobe i smanjiti bol.
Kao prevenciju nastanka afti treba upotrebljavati četkicu s mekanim vlaknima i malom glavom.
Ne treba raditi grube poteze prilikom pranja zubi, treba prati zube najmanje dva puta dnevno i redovito posjećivati stomatologa. Treba izbjegavati začinjenu i jako slanu hranu te hranu koja ima oštre rubove. Konzumiranje većih količina jogurta pokazalo je pozitivno djelovanje zbog sadržaja acidofilnih kultura bakterija koje pomažu u zacjeljivanju afti. Preporuča se uzimanje zelenog povrća i žitarica radi prirodnog izvora vitamina B-kompleksa.
Bolesnicima s ustanovljenim nedostatkom željeza, folata, vitamina B12 i cinka potrebno je ordinirati adekvatnu nadomjesnu terapiju. Korištenje određenih dodataka prehrani može pomoći pri cijeljenju i smanjenom nastanku afti. Aminokiselina lizin pokazala se odličnom u olakšavanju tegoba i to u dozi od 1000 mg uz svaki obrok.
Različiti biljni pripravci mogu biti vrlo korisni u tretiranju afti npr. grgljanje čaja od nevena, čaja od kadulje. Većina njih sadrži tanine koji imaju adstringento i antiseptičko djelovanje. Korijen sladića može se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa drugim biljkama kao što su kadulja i mira. Učinkovit je u cijeljenju rana u usnoj šupljini, ali i u liječenju upaljenog grla. Ispiranje usta aloe verom može biti od velike koristi. Propolis, prirodni proizvod, također ima svoje mjesto u tretmanu afti.
Ženama kod kojih afte nastaju ciklički u skladu s menstrualnim ciklusom ili kao reakcija na hormonalni status uspostavljen oralnim kontraceptivima, moguće je propisati oralne kontraceptive ili ih zamijeniti drugima.
Bitno je znati da sve ulceracije u usnoj šupljini nisu afte. Ulceracije mogu biti znak skrivene bolesti. Karcinom usne šupljine ponekad započinje kao nespecifična ulceracija koja ne zacjeljuje. Ako ulceracija traje dulje od tri tjedna bez cijeljenja ili je drugačija u nekom pogledu, treba obvezno posjetiti liječnika. To je osobito važno kod pušača. Biopsijom se to može potvrditi ili opovrgnuti.
Iako vrlo učestale, afte su još uvijek prilično nerazjašnjena bolest, a unatoč brojnim istraživanjima, terapija se i dalje zasniva na smanjenju boli i bržem cijeljenju promjena.
Pročitajte još:
Odjaviti se možete u bilo kojem trenutku. Pročitajte naš pravilnik privatnosti i uvjete kupovine.
