Adaptogeni

Stres

Stres je bilo koji fizički, psihološki i/ili okolišni čimbenik koji može narušiti zdravlje i ravnotežu u organizmu. Sposobnost savladavanja stresa i način na koji će organizam reagirati na stresni podražaj može odrediti granicu između zdravlja i bolesti.

Reakcija organizma na stres rezultirati će pozitivnom prilagodbom (adaptacijom) ili negativnom prilagodbom (maldaptacijom) i bolešću. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, raspoloženju i tjelesnim funkcijama.

Svaka situacija koja zahtjeva prilagodbu je stresna, međutim pri dugotrajnom djelovanju stresnog čimbenika ili zbog neuspješne prilagodbe, dolazi do iscrpljenja, smanjenja otpornosti organizma i razvoja bolesti.

Posljedice pandemije, raspolaganje velikim brojem informacija, složeni odnosi na poslu i u privatnom životu, ekonomska pitanja, užurbanost života samo su neki od čimbenika s kojima se više ili manje uspješno borimo na dnevnoj razini. Reakcija organizam na stres nerijetko završava iscrpljenjem umjesto prilagodbom. Upravo zbog toga ponekad smo očajni u potrazi za rješenjem, a za uspjeh je potrebno poduzeti više koraka.

Neki od načina savladavanja stresa

pravilna prehrana,
dovoljno sna,
više kretanja,
tehnike opuštanja,
vježbe istezanja,
boravak u prirodi,
glazba,
smijeh,
aromaterapija,
masaža,
akupunktura,
akupresura,
refleksoterapija.

Uz primjenu navedenih metoda opuštanja, sve aktualniji su različiti biljni pripravci, čajevi i dodaci prehrani koji sadrže adaptogene.

Što su zapravo adaptogeni?

To su biljke čija se primjena pokazala učinkovita u postizanju i održavanju ravnoteže organizma i uspješnoj prilagodbi na stresne okolnosti. Smatra se da adaptogeni utječu na endokrini i živčani sustav te reguliraju ključne mehanizme reakcije organizma na stres. Imaju dugu povijest primjene u ajurvedskoj i kineskoj medicini za povećanje mentalnih i tjelesnih sposobnosti, otpornost i dugovječnost. Studije ukazuju na mogućnost primjene adaptogena kao sredstva protiv umora i iscrpljenosti, za povećanje pažnje i izdržljivosti u situacijama smanjene izvedbe uzrokovane umorom. Također mogu smanjiti stresom izazvana oštećenja i poremećaje.

Iako su dosadašnje spoznaje o primjeni adaptogena obećavajuće, potrebno je provesti dodatna ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti. Posebno oprezne trebaju biti osobe koja imaju specifična zdravstvena stanja, bolesti i/ili uzimaju lijekove. Ne smijemo zaboraviti da prirodnost proizvoda ne jamči sigurnost primjene te da i biljni pripravci mogu biti opasni po zdravlje.

Velikom broju različitih biljnih vrsta pripisuju se adaptogena svojstva, međutim moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti kako bi se opisao adaptogen:

Nije toksičan u normalnim terapijskim dozama
Proizvodi nespecifično stanje otpornosti organizma na stresore
Ima utjecaj na povratak organizma u stanje ravnoteže i obnavljanje fizioloških funkcija koje su narušene negativnom prilagodbom stresnim okolnostima

Adaptogeni uz navedena svojstva imaju i svoja jedinstvena svojstva te neke dodatne popratne učinke na organizam.

Neki od poznatijih adaptogena

Ashwagandha (Withania somnifera) ili zimska trešnja

Zimzeleni grm koji raste u Indiji, na Bliskom istoku i u regijama Afrike. Ispitivanja ukazuju da upotreba ove biljke- posebice korijena ima pozitivno djelovanje na smanjenje anksioznosti, jačanje otpornosti organizma protiv stresa, na regulaciju šećera u krvi i poboljšanje pamćenja. U dodacima prehrani nalazi se u obliku praha, kapsula i tekućeg ekstrakta. Moguće nuspojave su mučnina, proljev i povraćanje.

Azijski Ginseng (Panax ginseng) i Američki ginseng (Panax quinquefolius) ili đavolski grm

Raste u planinskim i šumskim područjima Azije odnosno Sjeverne Amerike. Korijen se rabi u ljekovite svrhe: za povećanje izdržljivosti, protiv umora i iscrpljenosti, za poboljšanje erektilne disfunkcije, ima antioksidativno i protuupalno djelovanje, može doprinijeti regulaciji razine šećera u krvi i zabilježen je pozitivan učinak na imunološki odgovor. U dodacima prehrani nalazi se u obliku kapsula, praha, tableta, ulja. Može se dodati kao začin jelima, jesti sirov ili piti čajna iscrpina. Zabilježene su nuspojave: ubrzani otkucaji srca, problemi s regulacijom krvnog tlaka, proljev, nesanica, glavobolja, vaginalno krvarenje.

Rhodiola (Rhodiola rosea) ili ružičasti žednjak

Zimzeleni grm koji raste na velikim visinama u planinskim dijelovima Sjeverne Amerike, Europe i Azije. U Hrvatskoj raste samo na Velebitu te je stoga rijetka i zaštićena biljka. Osim što se smatra da doprinosi otpornosti na stres i poboljšava simptome “burnouta” (stanja kroničnog stresa), djeluje protiv umora i iscrpljenosti, može doprinijeti boljem raspoloženju, poboljšati mentalne funkcije i neke od simptoma depresije. Budući da je ova biljka rijetka, u dodacima prehrani može se naći samo kao ekstrakt u obliku kapsula ili tableta. Postoji rizik od krivotvorenja, smanjene kvalitete proizvoda i prisutnosti onečišćenja zbog čega je potreban dodatan oprez. Nisu zabilježene značajnije nuspojave, ali su moguće pogotovo ako se radi o onečišćenom pripravku.

Drugi adaptogeni:

opnasti kozlinac (Astragalus membranaceus),
šisandra (Scisandra chinensis),
sladić (Glycyrrhiza glabra),
sveti bosiljak (Ocimum sanctum),
kordiceps (Cordyceps sinensis).

Bitno je naglasiti da ljekoviti dijelovi adaptogena, njihovi ekstrakti, biljni proizvodi i dodaci prehrani podliježu zakonu o prehrambenim proizvodima budući da niti jedan proizvod nije registriran kao biljni lijek. Zato je zabranjeno oglašavati da imaju ljekovita svojstva. Moguće dobrobiti primjene mogu biti razlog preporuke samo kao dopuna ostalim preporučenim mjerama.

Potentnost biljnog proizvoda ovisi o dijelu biljke, mjestu, uvjetima uzgoja i pripreme. Zbog toga je potreban oprez bilo da se koriste kao hrana ili dodaci prehrani. Upotreba ovih pripravaka kod djece, trudnica i dojilja nije dovoljno ispitana zbog čega se ne preporuča. Iako su ovakvi proizvodi široko dostupni i postoje dokazi o njihovoj dobrobiti, preporuka je zatražiti savjet liječnika i ljekarnika prije upotrebe.